Najpoznatije pogreške u dizajnu poštanskih maraka

Pogreške i varijante oduvijek su bile važan dio filatelije. Pogreške su posebno tražene i ponekad mogu biti prilično skupe jer su njihove mane nenamjerno stvorile neke od najrjeđih i vizualno najupečatljivijih maraka na svijetu. Dva takva primjera su svjetski poznati plavi i crveni peni.

Dana 21. rujna 1847. izdane su dvije marke: narančasto-crvena od jednog penija (1d) i tamnoplava od dva penija (2d). Riječi "Pošta" nalaze se u lijevom polju. Ove dvije marke danas su među najrjeđim markama na svijetu. Samo 500 primjeraka svake marke tiskano je s jedne ploče s obje vrijednosti. Posebno su korištene na pozivnicama koje je guvernerova supruga slala za bal koji je organizirala.

Marke je gravirao Joseph Osmond Barnard na Mauricijusu, a dizajn je bio temeljen na tadašnjem tekućem izdanju britanskih maraka (prvi put objavljenih 1841.) s profilom kraljice Viktorije. Prve dvije marke izdane su u dva apoena u sličnim bojama kao i britanske marke. Tekst je kasnije ispravljen u "Post Paid", što je de facto navelo špekulante na pomisao da se doista radi o pogrešci.

Godine 1993. samo je Plavi peni prodan za milijun funti. Poznata bombajska omotnica frankirana s dvije rijetke marke "Pošta" (crvene) od 1 penija prodana je za 2 milijuna eura. Trenutačna cijena svjetski poznate "bordoške omotnice" procjenjuje se na između 4 i 6 milijuna švicarskih franaka iz 1993. u katalogu Davida Feldmana.

70. obljetnica marke EUROPA

Prvo izdanje poštanskih maraka EUROPA tiskano je 1956. godine, a danas je najpopularnije izdanje koje skupljaju filatelisti širom svijeta. Marke EUROPA prikazuju bogatu europsku povijest, zajedničke korijene i različite kulture.

U 2026. godini obilježava se 70. obljetnica marke EUROPA i sve pošte članice PostEuropa tiskat će marku istoga dizajna. Nakon provedenog natječaja, u kojemu su sudjelovali poštanski operatori, najbolje ocijenjen prijedlog bio je Finske pošte dizajnera Klausa Welpa. Apstraktni prikaz sedam točaka poredanih u dijagonalnu liniju predstavlja 70 godina ujedinjenog rada europskih poštanskih operatora. Šareni uzorci u pozadini mješavina su boja europskih zastava država koje su članice PostEuropa, udruženja koje predstavlja europske poštanske operatore i službeno je priznato od Svjetske poštanske unije (UPU). Autor likovnog rješenja je Klaus Welp, prvi dan izdanja 5. travnja 2026. godine. (izvor HP Mostar)

SVIJET FILATELIJE - The world of philately

Srdačan pozdrav svim filatelistima diljem svijeta.

Zbog velike količine vaših e-mailova koji se ne temelje na onom što potražujem, želio bih vas zamoliti da pažljivo pročitate što skupljam, kako mijenjam i što koristim kao izvor. Dakle, nemojte slati ponude iz zemalja koje ne skupljam, nemojte nuditi ponude iz izvora zamjene poput Yvertovog kataloga, jer koristim Michelov katalog, stoga ne mijenjam 1x1. Ne kupujem poštanske marke za zamjenu. Uvijek je poželjno poslati fotografiju ili skeniranu verziju ponude. Naravno, uvijek postoji dogovor, ali se on naglašava na početku kontakta. 

Srdačno vas sve pozdravljam i želim vam svako dobro.

Best regards to all philatelists around the world.

Due to the large amount of your emails that are not based on what I am looking for, I would like to ask you to carefully read what I collect, how I exchange and what I use as a source. So, do not send offers from countries that I do not collect, do not offer offers from exchange sources such as the Yvert catalog, because I use the Michel catalog, therefore I do not exchange 1x1. I do not buy postage stamps for exchange. It is always desirable to send a photo or a scanned version of the offer. Of course, there is always an agreement, but it is emphasized at the beginning of the contact.

I greet you all warmly and wish you all the best.

Exchange / Ptice - Birds

 

Razmjena poštanskih maraka - 2026 - Exchange of postage stamps

Razmjena poštanskih maraka isključivo za marke sljedećih zemalja: Andora (Sp & Fr), Lihtenštajn, Luksemburg, Monako, Malta, San Marino, Vatikan, Island, Farski otoci, kao i MINT WWF, minerali kao motiv i marke Portugala (za marke Mint nudim x2 vrijednosti iz ponude). Ne nudite druge zemlje. Zamjena je bazirana na nominalnoj vrijednosti (1 Euro/2 KM) ili Michel katalogu…

Exchange of postage stamps exclusively for stamps of the following countries: Andorra (Sp & Fr), Liechtenstein, Luxembourg, Monaco, Malta, San Marino, Vatican, Iceland, Faroe Islands, as well as MINT WWF, minerals as a motif and stamps of Portugal (for Mint stamps I offer x2 value from the offer). Do not offer other countries. The exchange is based on the nominal value (1 Euro/2 KM) or the Michel catalog...

 

Zajedničko izdanje Hrvatske pošte Mostar i Hrvatske pošte u povodu 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva

Hrvatska pošta Mostar i Hrvatska pošta Zagreb tiskale su zajedničku poštansku marku u povodu 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva i krunidbe kralja Tomislava.

O Tomislavu, hrvatskom vladaru koji je bio knez Primorske Hrvatske oko 910., nema puno pouzdanih informacija. Toma Arhiđakon bilježi da je bio knez (dux) 914., što je jedini potpuno pouzdan podatak o njemu. Smatra se da je kraljem postao 925. jer ga papa Ivan X. u pismu na latinskom jeziku oslovljava s "Tamisclao, regi Crouatorum" što se prevodi kao kralj Hrvata. 

Hrvatski povjesničar, književnik i političar Ivan Kukuljević Sakcinski, slobodno protumačivši Ljetopis, iznio je stajalište o Tomislavovoj krunidbi na Duvanjskom polju. To mišljenje su, većinom, prihvatili hrvatski povjesničari njegovog vremena. 

Prigodom proslave tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. kipar i arhitekt Frane Cota oblikovao je plaketu. U plitkom reljefu prikazan je lik okrunjenog kralja koji sjedi na prijestolju. Ovaj motiv  prikazan je na marki kojom se obilježava 1100. obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva. 

Autor likovnog rješenja je Tomislav Vlainić, prvi dan izdanja 23. svibnja 2025. godine. (Izvor:HP Mostar)

Mitovi i flora 2025. - Priča o vrbi i mačićima

Simbolika i mitovi vezani uz žalosnu vrbu različiti su u raznim kulturama. U staroj Grčkoj vjerovali su da je povezana sa zagrobnim životom zbog brzine obnavljanja njezinih grana. Nagib njenih grana i način na koji kišne kapi teku niz njezino lišće, kao da plače, simboliziraju bol i žalost. 

U Kini se smatra simbolom ponovnog rođenja, vitalnosti i besmrtnosti. 

Prema jednoj kineskoj legendi, na obali rijeke tužno je plakala mačka jer su se njeni mačići utapali u rijeci u koju su upali dok su jurili leptire. Uz obalu su rasle vrbe koje su se sažalite te su spustile svoje duge grane u vodu za koje su se mačići čvrsto uhvatili i izašli na obalu. Od tada su grane vrbe ostale savijene prema vodi oblikujući prekrasnu krošnju, najljepšu među vrbama. Na mjestima gdje su se mačići držali za grane svojim šapicama izrasli su mali krzneni pupoljci koje je narod nazvao "cica – mace". (izvor:HP Mostar)

Dan planeta Zemlje - Kristal minerala Zepter Quartz

Dan planeta Zemlje međunarodni je dan koji se službeno obilježava od 1992. Tijekom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju, održane u Rio de Janeiru, usklađen je dalekosežni program za promicanje održivoga razvoja. Godine 2009. Opća skupština UN-a odlučila je da to bude 22. travnja. Cilj je jačanje svijest ljudi prema prirodnom okolišu i bogatstvu koje imamo. 

Minerali su proizvod prirodnih procesa i prirodni homogeni sastojak Zemljine kore. U prirodi se najčešće nalaze u čvrstom kristalnom stanju, a nastaju procesom kristalizacije. Mogu biti kristalizirani, amorfni i metamiktni. Pojam kristalizirane tvari, odn. kristala, podrazumijeva sređen raspored atoma u prostoru unutar uzorka. Amorfni minerali nemaju pravilnu unutarnju strukturu, a metamiktni minerali su nekada bili u kristaliziranom stanju, ali su u strukturi sadržavali neki radioaktivni element zbog kojega je došlo do amorfizacije. 

BiH bogata je mineralima koji se nalaze na raznim lokalitetima i geološkim sredinama. Ljepotom se posebno ističe Zepter Quartz koji je prikazan na marki, a pronađen je u Busovači. Na području koje pokriva Hrvatska pošta Mostar promidžbom ove tematike bave se dvije udruge – "Kreševski citrin" iz Kreševa i Hrvatsko rudarsko geološko društvo Mostar. 

Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je 1 prigodnu poštansku marku u arku od 10 maraka i 1 samoljepljivu marku, žig i omotnicu prvoga dana (FDC). (izvor:HP Mostar)

Flora 2024. - Dinarska večernica & Hrvatska bresina

Dinarska večernica (Hesperis dinarica) je endem Balkanskog poluotoka sa središtem rasprostranjenosti na bosanskohercegovačkim Dinaridima. Ova višegodišnja zeljasta biljka, s odrvenjelim korijenom, naraste od 70 do 80 cm visine. Ima uspravnu stabljiku koja je obrasla listovima i jednostavnim dlačicama. Cvjeta u lipnju i srpnju, a više cvjetova oblikuje grozdasti cvat. Snježno-bijele latice imaju blag miris. Raste u svijetlim prorijeđenim šumama i prosjekama pretplaninskog i alpskog pojasa.

Hrvatska bresina (Micromeria croatica) je zaštićena trajna zeljasta biljka koja raste u pukotinama vapnenastih i vapnenasto–dolomitskih stijena, na kamenjarskim travnjacima gorskih i pretplaninskih pojaseva Bosne i Hercegovine. Ima jednostavnu stabljiku prekrivenu dlakama koja naraste od 10 do 20 cm visine, listovi su također prekriveni dlačicama. Dvospolni cvjetovi rastu na dugim i tankim stapkama skupljeni u cvatove. Ocvijeće je dvostruko, kratko i dlakavo s 5 jednakih ušiljenih zubaca. Dvousnati vjenčić je ljubičaste ili purpurne boje, četiri prašnika prirasli su za cijev vjenčića, a tučak je jedan. Razmnožava se sjemenom i dijeljenjem. (izvor: HP Mostar)

HP Mostar - Fauna 2024.

Planinska ševa (Eremophila alpestris) je vrsta vrapčarke iz roda Eremophila. Duga je oko 16 cm s upadljivim crno-žutim licem, smeđe-sive boje odozgo i bijele odozdo. Ženka polaže obično 4 jaja u gnijezdo u obliku šalice koje gradi od biljnih materijala u rupi u tlu. Hrani se sjemenjem, pupoljcima, malim beskralježnjacima i školjkama, kukcima i larvama.

Gorska pastirica (Motacilla cinerea) vitka je ptica dugog, crnog repa s bijelim rubovima. Ova plašljiva i živahna ptica stalno je u pokretu, a karakteristična je po neprestanom dizanju repa. Ima svijetložut trbuh dok su joj leđa siva. Gnijezdo, u koje polaže 4 - 6 jaja, svija uz brze brdske i planinske potoke ili rijeke u udubinama stijena. Hrani se vodenim beskralježnjacima i njihovim ličinkama. 

Kosac (Crex crex) je ptica koju rijetko možemo vidjeti jer se skriva u gustoj travi. Ima svijetlo, kamuflažno perje. Gornji dio tijela je smeđe i crne boje, glava, vrat i prsa su sivoplavi, dok su krila boje kestena. Ženka polaže jaja u jednostavno gnijezdo u gustoj travi. Hrane se kukcima, paucima, puževima, malim žabama te sjemenkama i plodovima.

Vodeni kos (Cinclus cinclus) je ptica iz reda vrapčarki i jedinstvena je među njima jer može roniti i plivati pod vodom. Malena je i zdepasta, ima kratak rep i kratka krila, ali snažne noge. Najčešće je tamnosmeđe ili smeđe-bijele boje. Nastanjuje slatkovodna staništa u višim predjelima, obale brzih planinskih rijeka s hladnom i bistrom vodom. Hrana su im rakušci, ličinke kukaca, mekušci i male ribice. (izvor: HP Mostar)