HP Mostar - Međunarodni dan vina

 Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku u povodu Međunarodnog dana vina s motivom hercegovačke autohtone sorte vinove loze – Trnjak. O njegovom podrijetlu zna se jako malo. Jedna priča kaže da su ga u naše krajeve donijeli legendarni vitezovi templari dok su se kretali prema Svetoj Zemlju u križarske ratove. A druga priča kaže da su ga donijeli Francuzi za vrijeme Napoleonove okupacije Dalmacije. 

Trnjak je otporan na bolesti i sušu, a nekada su ga stari vinogradari zbog tih osobina zvali crnom žilavkom. Sadili su ga zbog njegove uloge u oprašivanju Blatine koja ima funkcionalno ženski cvijet pa se ne može sama oprašivati. Na kvalitetu vina utječu opći klimatski uvjeti, način obrade i tlo na kojem raste te udio šećera u plodu u vrijeme berbe. Danas, Trnjak sve više izlazi iz sjene i stječe poseban status. Ova sorta daje puna, ekstraktna vina crvene boje rubina s ogromnim potencijalom i dozrijevanjem u drvenim bačvama. Autor likovnog rješenja je Mate Nikše. (izvor:HP Mostar)

HP Mostar obilježila 700. obljetnicu smrti Marka Pola

 Hrvatska pošta Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku u povodu 700. obljetnice smrti istraživača i putopisca Marka Pola (Venecija ili Korčula, 1254. - Venecija, 8. 1. 1324.). 

Njegova obitelj, prema jednom dokumentu iz XV. stoljeća, podrijetlom je iz Dalmacije. Otac i stric bili su trgovci koji su prevalili put do Kine iz koje su se vratili kao izaslanici mongolskog vladara Kublaj-kana čija je prijestolnica bila u Khanbaliqu (Peking). Kan je molio Papu da mu pošalje učene ljude koji bi poučavali u njegovu carstvu. Na svoje drugo putovanje kreću 1271. prateći dva dominikanca, a na putovanju im se pridružio i Marko. Postao je kanov pouzdanik, mnogo je putovao i upoznao je različite jezike i običaje Dalekog Istoka. Nakon 17 godina službe pružila mu se prilika za povratak te je 1295. stigao u Veneciju. 1298. Marko Polo je sudjelovao u sukobu između mletačkih i genoveških brodova pokraj Korčule, gdje je bio zarobljen. Boraveći u zarobljeništvu ispričao je svoje doživljaje s putovanja prijatelju Rustichellu iz Pise, koji ih je zabilježio u djelu "Knjiga svjetskih čudesa" kasnije poznatom pod nazivom "Milijun". Knjiga je imala veliki utjecaj, a po njegovu putopisu stoljećima su izrađivane zemljopisne karte Dalekog istoka. Autor likovnog rješenja je Vijeko Lučić. (izvor:HP Mostar)