Nove marke HP Mostar "Božić 2021. i Nova godina"

Hrvatska pošta (HP) Mostar prigodnim poštanskim markama tradicionalno obilježava Božić i Novu godinu. Marke se u poštanskom prometu koriste od 1. prosinca 2021. 

Božić je blagdan kojim kršćani cijeloga svijeta slave rođenje sina Božjeg Isusa Krista. Njegovo rođenje navijestili su proroci u Starom zavjetu, oni koje je Bog izabrao da budu vjesnici i tumači Njegove riječi. Isusova majka Blažena Djevica Marija začela je po Duhu Svetome kako bi Božji sin bio rođen od žene i postao čovjekom na spasenje cijeloga svijeta. 

Na Silvestrovo, noć uoči Nove godine, slavi se odlazak stare kalendarske godine i svi žele novi početak, bolju i sretniju novu godinu. Za razliku od Božića, koji je obiteljski blagdan, Nova godina proslavlja se veselo i bučno u većem društvu. Ovo izdanje autorski potpisuje Vilim Parić. 

izvor HP Mostar

HP Mostar - Flora i fauna BiH 2021.

Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dva prigodna izdanja maraka s motivima flore i faune.

„Flora 2021.“ sadrži dvije marke s motivima orhideja koje spadaju u ugroženu biljnu vrstu u BiH, a to su gospina papučica i muhina kokica. Gospina papučica jedna je od najrjeđih i najljepših orhideja Europe. Ime je dobila po cvjetovima koji oblikom podsjećaju na malu papuču. Muhina kokica je orhideja jedinstvenog izgleda. Na žutozelenoj stabljici nalazi se cvat sastavljen od 3 do 15 cvjetova na kojima se posebno ističe duguljasta i baršunasta „medna usna“ crvenosmeđe boje. Na bazi medne usne nalaze se dvije okrugle, sjajne izrasline koje imitiraju lažne oči. Autorica likovnog rješenja je Magdalena Džinić Hrkać.

Autorica izdanja „Fauna 2021.“ je Kristina Ćavar, a na markama su prikazane četiri vrste koje se ubrajaju u porodice kuna (Mustelidae): kune bjelica i zlatica, lasica i tvor. Krvoločne su i proždrljive, ali i korisne jer uništavaju štetne sitne glodavce. Kuna bjelica i kuna zlatica jako su slične i žive na područjima istih zemalja. Obje su jednako okretne, vješto se penju i skaču po drveću, dobro plivaju i uspješno se provlače kroz pukotine. Lasica živi samotnjačkim životom u blizini seoskih imanja, na livadama i rubovima šuma. Tvor živi na poljima, livadama i u močvarama. Od neprijatelja se brani štrcanjem smrdljive izlučine iz analnih žlijezda.

HP Mostar

Zlatnik kralja Tvrtka I. na markama HP Mostar

Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke „Numizmatika 2021.“ s motivima zlatnika kralja Tvrka I. koji je na bosanskom banskom prijestolju naslijedio strica Stjepana II. Kotromanića. Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 1391.) bio je sin kneza Vladislava i Jelene Šubić. Za prvog bosanskog kralja okrunjen je 1377. godine u mjestu Mile kod Visokog.

Za vrijeme Tvrtkove vladavine ostvarena je politička stabilnost te značajan kulturni I duhovni napredak zemlje, što ga je učinilo najjačim vladarom u povijesti srednjovjekovne Bosne. To je razdoblje razvitka gradova, trgovine i rudarstva, a kuje se i prvi zlatni novac. Tvrtkov zlatnik vjerojatno je iskovan 1377. godine u čast njegovog krunjenja za kralja. Na prednjoj strani (avers) prikazan je štit sa šest ljiljana raspoređenih u dva polja. Iznad njega je kaciga s velom, a svake strane grba nalazi se još po jedan ljiljan. Gotskim slovima ispisan je latinski tekst: MONETA AUREA REGIS STEPHANI (Zlatnik kralja Stjepana). Na reversu je prikazan propeti lav uz natpis: GLORIA TIBI DEUS SPES NOSTRA (Slava tebi Bože naša nado). Zlatnik je bio promjera 30 mm, debljine 1 mm i težine 14,05 g.

Koliko je poznato, sačuvan je samo jedan primjerak Tvrtkovog zlatnika. Zna se da je pronađen u  Prijepolju i da ga je od sarajevskog zlatara kupio numizmatičar Aleksandar Poljanić 1936. Ponovno se u javnosti pojavio na međunarodnoj aukciji 1995. godine u Zagrebu i prodan je anonimnom kupcu za iznos nešto viši od 30.000 eura.  Autor likovnih rješenja je Zoran Vlašić, a marke se u poštanskom prometu koriste od 31. listopada 2021. godine. 

HP Mostar

Američke poštanske marke - desetljeće promatranja Sunca iz svemira / Sun Science Stamps Highlight a Decade of Sun-Watching from Space

NASA

 

HP MOSTAR Mitovi i flora 2021. / Myths and flora 2021 - Lada

Lada je staroslavenska božica ljubavi i braka. Slavljena je zbog svoje ljepote i privlačnosti, a predstavljana kao najljepša slavenska žena duge zlatne kose s upletenim klasjem žita. Vlada ljeti, u razdoblju plodnosti kada sve raste i buja, a njoj u čast bili su posvećeni razni obredi sa svrhom da izmole kišu za žednu zemlju i podstaknu rast biljaka. Od prirodnih pojava pripada joj Sunce, topla noć i kiša, a njezine biljke su trešnja, lipa, maslačak i božur. 

Djevojke i mladići su se okupljali u prirodi igrajući kola i pjevajući pjesme posvećene božici Ladi. Mladići su pleli cvjetne vijence kojima su djevojke ukrašavale kosu, a kasnije su te vijence darivale mladićima. Vjenčići su se stavljali i na drveni stup, napravljen od trešnjinog drveta, s izrezbarenim likovima bogova. Djevojke i mladići prolazili su ispod cvijećem okićenog slavoluka pjevajući pjesme Ladi u čast. 

Božur je biljka trajnica iz roda paeonija. Ima velike cvjetove koji mogu biti bijeli, ružičasti i crveni. Latinsko ime Paeonia potječe iz grčke mitologije prema kojoj je Paeon, učenik boga medicine Asclepiusa, pretvoren u prekrasan cvijet kako u znanju ne bi nadmašio svoga učitelja. 

Hrvatska pošta Mostar izdala je 1 prigodnu poštansku marku u bloku, žig i omotnicu prvoga dana (FDC). 

izvor HP Mostar

HP Mostar / EUROPA 2021. Ugrožene nacionalne divlje životinje, Veliki tetrijeb - Endangered national wildlife, Big grouse

Zajednička tema za izdanja poštanskih maraka EUROPA 2021., koje izdaju sve članice PostEuropa, ove godine su ugrožene nacionalne divlje životinje. Hrvatska pošta Mostar za motiv odabrala je mužjaka i ženku velikog tetrijeba (Tetrao urogallus), vrstu koja se ubraja u ugrožene vrste divljači. Tetrijebi spadaju u rod šumskih ptica iz reda kokoški (Galliformes), žive u gustim planinskim šumama i hrane se raznim plodovima i bobicama, lišćem, pupovima, travom, a zimi iglicama crnogoričnog drveća. 

Mužjaci velikog tetrijeba imaju crno raskošno perje, krila su im crvenkastosmeđa s bijelom mrljom na krilnom zglobu. Iznad očiju imaju jarkocrveni polumjesec, a oko guše tamnozeleni vijenac. Narastu od  65 do 70 cm, prosječne mase 7 kg. Ženke nisu tako raskošnog perja i za trećinu su manje i lakše od mužjaka. Perje im je crvenkasto smeđe boje s crnim prugastim šarama, kako bi se bolje prikrile i zaštitile od grabljivica. U vrijeme parenja mužjaci imaju „ljubavni ritual“ kojim privlače ženke. Šire svoj prekrasni rep, podižu glavu i proizvode različite zvukove te se bore s konkurentima. Ženke u visokoj travi ili paprati polažu od 5 do 9 pjegavih jaja na kojima sjede oko mjesec dana. 

Hrvatska pošta Mostar izdala je 2 prigodne poštanske marke u arcima od 8 maraka + vinjeta, blok s dvije marke, žig i omotnicu prvoga dana (FDC). 

HP Mostar

razmjena poštanskih maraka / exchange of postage stamps

razmjena poštanskih maraka / exchange of postage stamps

tri poštanska operatera u BiH / three postal operators in B&H

Michel katalog ili nominalna vrijednost / Michel catalog or face value

 

  

HP Mostar / Valentinovo - Valentine's Day

Ljubav zaslužuje da se slavi svakoga dana, a Valentinovo ili Dan zaljubljenih je prekrasna prigoda da se pokaže i romantičnom gestom. Tradicionalno se obilježava 14. veljače. 

O sv. Valentinu kruže različite legende. Jedna od njih govori da je živio u Rimu i unatoč carskoj naredbi da se vojnici ne smiju ženiti, vjenčavao je mlade zaljubljene parove. Sv. Valentin je zbog kršenja te naredbe zatvoren i bačen u tamnicu gdje mu je 14. veljače odrubljena glava. Druga legenda govori o ljubavi mlade kršćanke i rimskog legionara koji je prihvatio njezinu vjeru. Dok su trajale zaruke, razboljeli su se, a sv. Valentin ih je vjenčao na smrtnoj postelji. 

Srce je simbol Valentinova još od davnina kada se vjerovalo da je ono izvor osjećaja i ljubavi. Ako voljenoj osobi daruješ srce, daruješ samoga sebe. Ljubav je čudo i čini čuda, svakoga čovjeka čini boljom osobom i daje nadu ljepšoj budućnosti. 

Valentinovo je dan koji nas podsjeća da ljubav treba biti na prvom mjestu svakoga dana u godini jer samo ljubav životu daje smisao. 

Hrvatska pošta Mostar izdala je prigodnu poštansku marku u arku od 8 maraka + 1 vinjeta, žig i omotnicu prvoga dana (FDC). 

više na www.post.ba

EUROPA 2021 - Ugrožena nacionalna divljina / Endangered National Wildlife

"Plemeniti rakovi" i "Lasica" motivi su ove godine lihtenštajnskih marki Europa (01. ožujak 2021.). Države članice udruženja europskih javnih poštanskih operatora (PostEurop) svake godine izdaju marke na zajedničku temu; 2021. to je "Ugrožena nacionalna divljina". 

Kao najmanji grabežljivac na svijetu, lasica naseljava velike dijelove Europe i živi svugdje gdje postoje poljski miševi i skloništa. Od svog bliskog srodnika, hermelina razlikuje se po maloj tjelesnoj masi i kratkom repu, kojem nedostaje crni vrh. Vrste kune ugrožavaju širenje urbanih područja, promet i gubitak zemlje jer se danas intenzivno koristi u poljoprivredne svrhe. 

Karakteristični za plemenite rakove su pandže crvene boje s donje strane i na zglobovima. Kao lokalni stanovnik, preferira nizinske potoke i mirne vode i uglavnom je noćni. Zagađenje vode, nakupljanje blata, ali posebno monotona izgradnja vodotoka i nepravilan ribolov glavni su čimbenici prijetnje. Međutim, najveća prijetnja svim domaćim vrstama rakova je kuga rakova.

 

The "Noble Crayfish" and the "Weasel" are the motifs of Liechtenstein's Europa stamps this year (01. March 2021.). The member states of the association of European public postal operators (PostEurop) issue stamps on a common theme each year; in 2021 it is "Endangered National Wildlife". 

As the world's smallest predator, the weasel populates large parts of Europe and lives wherever there are field mice and shelters. It differs from its close relative, the ermine, by its small body mass and short tail, which lacks the black tip. The marten species is threatened by urban sprawl, traffic and the loss of land as it is now extensively used for agricultural purposes. 

Characteristic of the noble crayfish are its claws, which are reddish in colour on the underside and at the joints. As a local resident, it prefers lowland streams and still waters and is predominantly nocturnal. Water pollution, accumulation of mud, but especially monotonous watercourse construction and improper fishing are major threat factors. However, the greatest threat to all native crayfish species is the crayfish plague. 

više (more...) www.philatelie.li

Hrvatska pošta MOSTOVI I VIJADUKTI - BRIDGES AND VIADUCTS

KUDIN MOST Od pamtivijeka čovjek se susretao s problemom prijelaza preko neke prirodne prepreke, većega ili manjeg vodotoka ,duboke vododerine i sličnog. Nastojanje da se savlada prepreka u pravilu je bilo motivirano kakvim lukrativnim poticajem, kao što je lov, zamjena dobara, krađa ili pljačka susjeda, ratni pohod i slično. No u slučaju Kudina mosta ili, bolje rečeno, prijelaza riječ je o poticaju motiviranom uzvišenom kategorijom: ljubavi. Naime, prema predaji ovaj prijelaz (koji obuhvaća više malih mostića i nasipa sa suhozidima) gradio je krajem 18. i početkom 19. stoljeća mladić imenom Kude motiviran velikom ljubavlju prema svojoj djevojci... 

više na www.posta.hr

Njemačka iz daleke 1869, 1870, 1875, 1900, 1925...(I) - Germany from the distant 1869, 1870, 1875, 1900, 1925 ...(I)

svijet filatelije

Švicarska iz daleke 1882, 1905, 1927... - Switzerland from the distant 1882, 1905, 1927...

 svijet flatelije