HP Mostar obilježava 600. obljetnicu rođenja kraljice Katarine

U povodu 600. obljetnice rođenja kraljice Katarine Kosača Kotromanić Hrvatska pošta Mostar tiskala je prigodne poštanske marke. Kraljica Katarina bila je kći hercega Stjepana Vukčića Kosače i Jelene, kćeri vladara Zetske države Balše III. Rođena je u Blagaju 1424. godine.

Na bosanski kraljevski tron 1443. dolazi Stjepan Tomaš kojega je papa Eugen IV. proglasio zakonitim kraljem Bosne 29. svibnja 1445. Kralj je u tom vremenu tražio za sebe ženu i izbor je pao na Katarinu Kosača. Vjenčanje je obavljeno po katoličkom obredu 26. svibnja 1446. godine u Milodražu kod Fojnice i Katarina postaje bosanskom kraljicom.

Za njezin vjerski odgoj brinuli su se franjevci. Početkom srpnja 1461. umire kralj Stjepan Tomaš pod sumnjivim okolnostima. Kraljica Katarina postaje udovica, a dvoje njezine djece, Šimuna i Katarinu, Osmanlije odvode u ropstvo. Godine 1463. počinje njezina Odiseja koja završava dolaskom, životom i smrću u Rimu godine 1478. U svojoj oporuci izrazila je volju da bude pokopana u rimskoj crkvi Aracoeli, te da bosansko kraljevstvo bude predano zakonitim nasljednicima ako se vrate svojoj vjeri, a ako se ne vrate kraljevstvo ostavlja Svetoj Stolici koja o njemu može odlučivati "po svojoj uviđavnosti". Prijepis oporuke sačuvan je do danas i nalazi se u Vatikanskom arhivu.

Autorica likovnog rješenja je Magdalena Džinić Hrkać. (izvor: HP Mostar)

Mitovi i flora 2024. - Mijat Tomić na markama HP Mostar

Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je izdanje prigodnih poštanskih maraka "Mitovi i flora 2024." u bloku, a motiv je hajduk Mijat Tomić i munika, endemski bor. 

Mijat Tomić poznati je hrvatski vođa hajduka koji su se borili protiv turske vlasti za vrijeme Osmanskog carstva. Rođen je u Gornjem Brišniku početkom XVII. st. (1610.?), poginuo u Doljanima kod Jablanice na Ilindan, 20. srpnja, između 1656. i 1659. Roditelji su mu rano umrli i Mijata je othranio stric. Kada je odrastao, stupio je u najam kod bega Kopčića. Bio je na glasu kao junak s kojim se nitko u duvanjskom kraju nije mogao natjecati. Na "megdan" (borbu) izazvao je Arapina koji je prijetio begu i narodu te ga svladao i pogubio. Zbog junačkog djela beg Kopčić daruje mu livadu zvanu Jabuka i čast da mu bude barjaktar u svatovima. Nije se to sviđalo Turcima, posebno što ih je Mijat pobijedio u natjecanju bacanja kamena s ramena i u drugim igrama te su ga odlučili ubiti. Saznavši za njihovu namjeru, Mijat je pobjegao u planinu Vran. Okupio je hajdučku družinu koja se sastojala od 30 do 40 ljudi. 

Druga predaja govori o tome da je Mijat ubio duvanjskog kadiju Suzicu koji je prisvojio Jabuku livadu, njegovu djedovinu. Poginuo je nakon izdaje kuma Ilije Bobovca iz Doljana kod Jablanice koji ga je pozvao u goste. A ubio ga je ili rob Arap ili azap (žandar) pogodivši ga kositrenim zrnom u jabučicu pod vratom. Sestrić Marijan ranjenog je Mijata pokušao odnijeti u Vran, ali je Mijat izdahnuo pod Sovićkim vratima gdje je i pokopan na njivi Pošćeci.  

Autor likovnog rješenja je Ernesto Markota (izvor:HP Mostar)