Mala škola filatelije 2: Oblik i veličina poštanskih maraka

Oblik poštanskih maraka obično je četverokut u različitim omjerima stranica. Zbog lakoće tiska i odvajanja od araka, format je ostao od početka izlaženja. Pošte nekih zemalja u novije vrijeme izdaju izdanja različitih oblika. Tako su trokutasta bila uobičajena i 60-ih godina u izdanjima francuske pošte i pošta afričkih zemalja koje su bile francuske kolonije, dok se posljednjih godina pojavljuju okrugle marke, posebice u izdanjima s nogometnim motivom. Poznata su i izdanja u obliku srca, koja imaju više filatelističke i reklamne vrijednosti.

 

Poznati su i drugi oblici, poput romba, osmerokuta, peterokuta, šesterokuta, izgled geografske karte, grba... Godine 1973. poštanski ured Butana izdao je seriju od 7 okruglih poštanskih maraka, koje su ujedno i gramofonske ploče s narodnom glazbom, poviješću i himnom Butana.

Veličina se obično određuje podjelom na obične i prigodne marke. Tako su redovite marke u pravilu manjeg formata, jednostavnije izrade i velike naklade, a prigodne marke veće, kvalitetnije izrade, tiska i manjih naklada. U pravilu je format marke definiran kao B x H gdje je B širina (vodoravno), a H visina (okomito) poštanske marke. 

Mala škola filatelije 1: Poštanska marka

Poštanska marka obično je novčani ekvivalent poštanske usluge otisnut na komadu papira. Poštanske marke izdaju poštanski uredi za označavanje troškova prijevoza pisama, paketa, razglednica ili drugih poštanskih pošiljaka. Pošta žigom označava da je poštanska marka korištena, a na žigu se ispisuje datum, naziv pošte, a ponekad i vrijeme kada je poštanska marka poništena.

Poštanska marka obično sadrži:

- naziv države koja je marku izdala,

- nominalna vrijednost,

- motiv predstavljen grafičkim rješenjem,

- popratni tekst,

- amblem pošte,

- godina izdavanja,

- autor marke

Postoje izdanja koja nemaju sve značajke. Na primjer, poštanske marke Velike Britanije ne nose ime zemlje.

U poštanskom prometu za naplatu poštanskih troškova koriste se Redovne poštanske marke. Njihova naklada je obično visoka, pa se može reći i gotovo neograničena, kao i vrijeme u kojem se koriste. Izdaju se u vrijednosti poštanskih pošiljaka kao iu dodatnim vrijednostima koje omogućuju kombiniranje za naplatu poštarine. Grafički su lošije kvalitete i izdaju se u velikim arcima ili rolama (trakama). Izdaju se i u karnetima te se u pojedinim poštanskim uredima mogu kupiti povoljnije pri kupnji većih količina.

Prigodne marke su izdanja u povodu nekih obljetnica, sportskih događaja, rođendana poznatih osoba, marke s motivima flore i faune, automobila i sl. Njihova je vrijednost obično veća, a tiraž ograničen. Kvalitetno imaju bolje grafičko rješenje i tiskaju se na kvalitetnijem papiru. Postoje prigodne marke u serijama kao i pojedinačne prigodne marke. Njihova nominalna vrijednost je veća, a neki poštanski uredi ih prodaju samo na određenim specijaliziranim šalterima.

Predstavljena poštanska marka posvećena Miroslavu Ćiri Blaževiću

Ćiro je bio i ostao jedan i jedini, neponovljiv, trener koji je bio više od trenera. Uvijek pristupačan svima, bio je i ostao čovjek iz naroda koji ni u trenutcima najveće slave nikomu nikad nije rekao ne. Razdoblje od 1994. do 2000., kada je sjedio na klupi reprezentacije Hrvatske, Blaževićevo je životno djelo. Prvi je izbornik koji je odveo izabranu nogometnu vrstu Hrvatske na neko veliko natjecanje i na tom Europskom prvenstvu 1996. s njom je u Engleskoj stigao do četvrtfinala.

U Zagrebu je predstavljena poštanska marka posvećena Miroslavu Ćiri Blaževiću.

Marke prikazuju legende hrvatskog sporta – Miroslava Ćiru Blaževića i Dražena Petrovića, a otisnute su u 25.000 primjeraka po motivu u arčićima od 9 maraka i s jednim privjeskom.

Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Autor prigodnog izdanja je Tomislav Vlainić, dizajner iz Zagreba, prema fotografijama Robert Valaija, fotografa iz Velikog Trgovišća, i Radiše Mladenovića, fotografa iz Zagreba.

Miroslav Ćiro Blažević preminuo je lani, dva dana prije 88 rođendana.

Razmjena poštanskih maraka HP Mostar / Exchange of postage stamps HP Mostar

Razmjena poštanskih maraka HP Mostar isključivo za marke sljedećih zemalja: Andora (Sp & Fr), Lihtenštajn, Luksemburg, Monako, Malta, San Marino, Vatikan, Island, Farski otoci, kao i MINT WWF, minerali kao motiv i marke Portugala (za marke Mint nudim x2 vrijednosti iz ponude). Ne nudite druge zemlje. Zamjena je bazirana na Michel katalogu ili nominalnoj vrijednosti (1 Euro/2 KM). Uskoro slijede ponude BH Pošte, Pošte RS, te Hrvatske, Srbije i Slovenije...

Exchange of postage stamps HP Mostar exclusively for stamps of the following countries: Andorra (Sp & Fr), Liechtenstein, Luxembourg, Monaco, Malta, San Marino, Vatican, Iceland, Faroe Islands, as well as MINT WWF, minerals as motif and stamps of Portugal (for stamps Mint offer x2 value from the offer). Do not offer other countries. The exchange is based on the Michel catalog or the nominal value (1 Euro/2 KM). Offers from BH Pošta, RS Post, and Croatia, Serbia and Slovenia will soon follow...

 

 

 

 

Hrvatska pošta: Minerali i stijene 2024. - Mineral barit (težac) i stijena tuf (pršinac)

Hrvatska pošta: Sportovi u mediteranskim zemljama – Maraton lađa

Maraton lađa amatersko je sportsko natjecanje u utrci lađa, tradicijskih autohtonih plovila u dolini Neretve. Prvi maraton održan je 13. rujna 1998. u sklopu obilježavanja sedme obljetnice akcije Hrvatske vojske, operacije Zelena tabla – Mala bara.

Datum izdanja: 08.07.2024. Dizajn: Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba Fotografija: Zvonko Kežić, fotograf iz Metkovića Naklada: 25.000 (izvor: Hrvatska pošta)

HP Mostar obilježava 600. obljetnicu rođenja kraljice Katarine

U povodu 600. obljetnice rođenja kraljice Katarine Kosača Kotromanić Hrvatska pošta Mostar tiskala je prigodne poštanske marke. Kraljica Katarina bila je kći hercega Stjepana Vukčića Kosače i Jelene, kćeri vladara Zetske države Balše III. Rođena je u Blagaju 1424. godine.

Na bosanski kraljevski tron 1443. dolazi Stjepan Tomaš kojega je papa Eugen IV. proglasio zakonitim kraljem Bosne 29. svibnja 1445. Kralj je u tom vremenu tražio za sebe ženu i izbor je pao na Katarinu Kosača. Vjenčanje je obavljeno po katoličkom obredu 26. svibnja 1446. godine u Milodražu kod Fojnice i Katarina postaje bosanskom kraljicom.

Za njezin vjerski odgoj brinuli su se franjevci. Početkom srpnja 1461. umire kralj Stjepan Tomaš pod sumnjivim okolnostima. Kraljica Katarina postaje udovica, a dvoje njezine djece, Šimuna i Katarinu, Osmanlije odvode u ropstvo. Godine 1463. počinje njezina Odiseja koja završava dolaskom, životom i smrću u Rimu godine 1478. U svojoj oporuci izrazila je volju da bude pokopana u rimskoj crkvi Aracoeli, te da bosansko kraljevstvo bude predano zakonitim nasljednicima ako se vrate svojoj vjeri, a ako se ne vrate kraljevstvo ostavlja Svetoj Stolici koja o njemu može odlučivati "po svojoj uviđavnosti". Prijepis oporuke sačuvan je do danas i nalazi se u Vatikanskom arhivu.

Autorica likovnog rješenja je Magdalena Džinić Hrkać. (izvor: HP Mostar)

Mitovi i flora 2024. - Mijat Tomić na markama HP Mostar

Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je izdanje prigodnih poštanskih maraka "Mitovi i flora 2024." u bloku, a motiv je hajduk Mijat Tomić i munika, endemski bor. 

Mijat Tomić poznati je hrvatski vođa hajduka koji su se borili protiv turske vlasti za vrijeme Osmanskog carstva. Rođen je u Gornjem Brišniku početkom XVII. st. (1610.?), poginuo u Doljanima kod Jablanice na Ilindan, 20. srpnja, između 1656. i 1659. Roditelji su mu rano umrli i Mijata je othranio stric. Kada je odrastao, stupio je u najam kod bega Kopčića. Bio je na glasu kao junak s kojim se nitko u duvanjskom kraju nije mogao natjecati. Na "megdan" (borbu) izazvao je Arapina koji je prijetio begu i narodu te ga svladao i pogubio. Zbog junačkog djela beg Kopčić daruje mu livadu zvanu Jabuka i čast da mu bude barjaktar u svatovima. Nije se to sviđalo Turcima, posebno što ih je Mijat pobijedio u natjecanju bacanja kamena s ramena i u drugim igrama te su ga odlučili ubiti. Saznavši za njihovu namjeru, Mijat je pobjegao u planinu Vran. Okupio je hajdučku družinu koja se sastojala od 30 do 40 ljudi. 

Druga predaja govori o tome da je Mijat ubio duvanjskog kadiju Suzicu koji je prisvojio Jabuku livadu, njegovu djedovinu. Poginuo je nakon izdaje kuma Ilije Bobovca iz Doljana kod Jablanice koji ga je pozvao u goste. A ubio ga je ili rob Arap ili azap (žandar) pogodivši ga kositrenim zrnom u jabučicu pod vratom. Sestrić Marijan ranjenog je Mijata pokušao odnijeti u Vran, ali je Mijat izdahnuo pod Sovićkim vratima gdje je i pokopan na njivi Pošćeci.  

Autor likovnog rješenja je Ernesto Markota (izvor:HP Mostar)

HP Mostar - EUROPE 2024

The EUROPE stamps build awareness of Europe's common roots, culture, history and goals. The theme of 2024 is underwater flora and fauna, and the motifs of the Croatian Post Mostar are the bivalve date shell and the green alga Acetabularia acetabulum. 

The date shell is a marine bivalve from the mussel family (Mytilidae) that lives on the shores of the Mediterranean Sea (including the Adriatic Sea), the Atlantic and the Red Sea. It inhabits cliffs and standalone rocks to which it clings as a larva and starts drilling them. As it grows, so does the cavity it inhabits. Its shell is elongated, cylindrical and up to 12 cm long. It grows very slowly, about 5 cm in 10 to 20 years. Date shells are considered an exceptional delicacy and their fishing is prohibited in many countries. 

The Acetabularia acetabulum is a species of green algae from the Polyphysaceae family, which is widespread in the Mediterranean and Adriatic seas. It got its Croatian name (Jadranski klobučić - Adriatic cap) because of the visibly pronounced radial ribs on the white mushroom-like or umbrella-like cap. It consists ofthree parts: a rhizoid (a protrusion from the lower epidermal cells of mosses and algae), a 8 to 10 cm long stalk and a cap. An interesting fact is that the entire alga is one cell.  (source:HP Mostar)

HP Mostar: Međugorje 2024.

Međugorje, malo hercegovačko mjesto, 1981. godine došlo je u žižu cijeloga svijeta. Petero djece, danas odraslih ljudi, svjedočilo je da im se na brdu Crnica ukazala Gospa - Blažena Djevica Marija. Njihova imena su Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Marija Pavlović i Jakov Čolo. Prekrasna mlada žena koju su vidjeli predstavila im se imenom Kraljice Mira i od prvih ukazanja sve do danas njene poruke pozivaju na mir i pomirenje. Mir s Bogom i mir među ljudima... (izvor: HP Mostar)