Holografske poštanske marke - Latvija novi član kluba

Latvijska pošta izdala je ovog mjeseca novu marku posvećenu Znanstvenom centru VIZIUM u Ventspilsu. To je prva latvijska holografska marka koja koristi holografsku tehnologiju za prikaz dvaju različitih vizualnih slojeva ovisno o kutu gledanja. Jedan sloj prikazuje vanjski dio zgrade VIZIUM, dok drugi predstavlja znanstveni, obrazovni i tehnološki svijet unutar centra. Marka ima znanstveno-ilustrativni stil i perforaciju u obliku valova, što odražava položaj Ventspilsa na Baltičkom moru. 

Pošte ih stvaraju s pomoću napredne tehnologije tiskanja i nanogravure da bi spriječile krivotvorenje (teško ih je kopirati) i uljepšale dizajn. 

Do sada je 80 zemalja izdalo više od 500 različitih poštanskih maraka s holografskim elementima. Među njima se izdvaja nekoliko država koje su filatelistima najatraktivnije zbog povijesnog značaja, vrhunskog dizajna ili specifičnih 3D motiva. Kao začetnik ovog trenda, Austrija drži posebno mjesto u svakoj kolekciji. Njihova prva marka iz 1988. godine ("Made in Austria") apsolutni je temelj za svakog sakupljača holografije. Austrijska pošta i u kasnijim je godinama nastavila s inovacijama, kombinirajući tehnologiju i estetiku. Sjedinjene Američke Države su poznate po tehnički najnaprednijim i vizualno najspektakularnijim holografskim markama. Posebno se ističe prijelaz u novi milenij (svemirska serija iz 2000. godine) gdje su izdali marke okruglog i peterokutnog oblika s hologramima Zemlje, Mjeseca i svemirskih letjelica. Također su bili prvi koji su ugradili holograme na poštanske omotnice. 

Finska je uvela holografiju vrlo rano, već 1990. godine. Njihova izdanja, kao i izdanja otočja Åland, iznimno su cijenjena zbog čistoće optičkog efekta i minimalističkog nordijskog dizajna koji savršeno ističe prelijevanje boja na foliji. 

Butan je u svijetu filatelije legendaran po neobičnim materijalima (izdavali su marke na svili, plastici, pa čak i marke u obliku funkcionalnih gramofonskih ploča). Njihove holografske marke s motivima tradicionalnih zmajeva, budističkih simbola i povijesnih vladara među najšarenijim su i najegzotičnijim primjercima na tržištu. Australija je vrlo rano prepoznala privlačnost ove tehnologije (eksperimentirali su s hologramima još tijekom Svjetske izložbe Expo '88 u Brisbaneu). Njihova kasnija izdanja često prikazuju australsku floru, faunu i sportske uspjehe, a detalji u folijama iznimno su precizno izvedeni. Brazil se ističe kao jedna od prvih južnoameričkih zemalja koja je primijenila hologram, i to već 1989. godine povodom Međunarodnog bijenala umjetnosti u São Paulu. Brazilski blokovi i prigodne marke često imaju visoku umjetničku vrijednost i neobične geometrijske holografske uzorke. I hrvatska pošta izdala je posebnu holografsku poštansku marku povodom 25. obljetnice neovisnosti Republike Hrvatske. Središnji motiv marke (broj 25) izrađen je primjenom napredne nanogravure s kinetičkim trodimenzionalnim efektom i spektrom duginih boja. 

Za lakše sakupljanje koristi se specijalizirani priručnik i katalog "Holography and Philately" autora Hansa I. Bjelkhagena, koji detaljno popisuje i kategorizira sva svjetska holografska izdanja, tu su i neizbježni Michel ili Scott koji u opisu maraka jasno navode oznaku "hologram" ili "metalna folija".

Skupljanje holografskih poštanskih maraka spada u tematsku filateliju i zahtjeva poseban pristup zbog specifičnih materijala od kojih su izrađene. Ključni koraci za skupljanje holografskih maraka je odabir u skupljanju - kronološki (sva izdanja od 1988. nadalje) ili tematska (svemir, flora i fauna...). Najbolje je koristiti albume s crnim stranicama jer hologrami najbolje dolaze do izražaja na tamnoj podlozi. Čuvanje u albumima se predviđa na tamnom i suhom mjestu jer dugotrajno izlaganje izravnom suncu može izblijediti ili oštetiti holografsku foliju. Pri rukovanju obvezno koristite filatelističku pincetu. Otisak prsta na hologramu može trajno uništiti optički efekt i smanjiti vrijednost marke. Holografske marke iznimno su atraktivne na omotnicama prvog dana (First Day Cover), pa mnogi kolekcionari skupljaju isključivo takva izdanja umjesto čistih maraka. 

Najpoznatiji motivi na holografskim poštanskim markama obično su pažljivo birani kako bi se maksimalno iskoristio trodimenzionalni efekt, prelijevanje boja i dubina koju hologram pruža. Zbog toga na njima dominiraju teme povezane sa znanošću, prirodom i vizualnim spektaklom. Svemir i astronomija su uvjerljivo najčešći i najatraktivniji motiv. Crna svemirska prostranstva idealna su podloga za svjetlucave holograme koji vjerno dočaravaju dubinu svemira, kao i Zemlja i Mjesec. Sateliti, shuttleovi i teleskop Hubble često se prikazuju u 3D tehnici kako bi izgledali kao da "lebde" iznad površine marke. Životinje s dinamičnim pokretima ili specifičnim teksturama tijela savršeno odgovaraju holografskoj tehnologiji. Ptice u letu, pokret krila i prelijevanje perja čest su motiv jer hologram omogućuje promjenu kuta gledanja koja simulira mahanje krilima. U podvodnom svijetu motivi su ribe, dupini i koraljni grebeni. Svjetlucavi efekt folije savršeno imitira refleksiju svjetlosti kroz vodu. Mnoge zemlje koriste holograme za prikaz svojih najvažnijih povijesnih artefakata jer 3D efekt omogućuje vjerniji prikaz skulptura i građevina. Hologrami se često koriste za obilježavanje Olimpijskih igara ili Svjetskih prvenstava u nogometu, gdje motivi uključuju nogometaše u skoku, atletičare na startu ili olimpijski plamen koji izgleda kao da stvarno gori zahvaljujući optičkoj iluziji.

Potpuna pomrčina Sunca nad istočnim Grenlandom 2026.

Poštanski ured Grenlanda izdao je prigodnu poštansku marku posvećenu potpunoj pomrčini Sunca koja je istog dana bila vidljiva nad istočnim Grenlandom. 

Ova nova marka savršeno prenosi ovu rijetku kombinaciju znanosti, prirode i iskustva. 

Dizajn je kreirala Malene Guldager koja je, s izvanrednim osjećajem za raspoloženje i kompoziciju, uhvatila trenutak kada svjetlost Sunca zaklanja prolazak Mjeseca.

Za male filateliste - Crtići na poštanskim markama

Poštanske marke s motivima crtanih likova imaju dugu povijest i predstavljaju popularnu temu u filateliji. Pošte diljem svijeta počele su tiskati animirane junake na markama kako bi privukle mlađe generacije, obilježile obljetnice autora ili prikazale nacionalnu kulturu i uspjehe animacije. 

Crtani filmovi i stripovi ušli su u filateliju s razvojem popularne kulture u 20. stoljeću. Velike svjetske pošte (poput SAD-a) izdavale su marke s likovima poput Mickeyja Mousea, Donalda Ducka ili junaka europskog stripa. Marke s crtićima služe za promicanje umjetnosti animacije, stripa i baštine pojedinih država.

Prvo službeno veliko nacionalno poštansko izdanje s animiranim likom iz crtića objavljeno je 22. svibnja 1997., kada je Poštanska služba Sjedinjenih Država izdala poštansku marku od 32 centa (Bugs Bunny). Sjedinjene Države izdale su 1968. godine prigodnu marku od 6 centi u čast Walta Disneyja, s portretom Disneyja uz djecu koja izlaze iz dvorca Disneylanda. Prema licencnim ugovorima razne nacije (poput Dominike, Grenade te Turks i Caicosa) izdale su 1979. godine prve lokalizirane samoljepljive marke na svijetu s klasičnim Disneyjevim likovima iz crtića poput Mickeyja Mousea i Donalda Ducka za Međunarodnu godinu djeteta. 

Pošte u regiji redovito koriste motive crtanih i animiranih likova na svojim markama. Time slave bogatu tradiciju domaće animacije (poput Zagrebačke škole crtanog filma), obilježavaju važne kulturne obljetnice te izdaju inovativna filatelistička izdanja. 

Hrvatska pošta najčešće koristi likove koji su obilježili djetinjstva generacija diljem svijeta, spajajući klasičnu filateliju s modernom tehnologijom. Profesor Baltazar, kultni znanstvenik iz serijala nastalog u Zagreb filmu dobio je svoju prigodnu marku povodom 50. obljetnice nastanka. Lik koji probleme rješava maštom i znanjem također je bio motiv pete hrvatske kriptomarke. Povodom velikih obljetnica djela Ivane Brlić-Mažuranić i uspješnih ekranizacija Croatia filma, najpoznatiji maleni šegrt Hlapić, Gita i pas Bundaš postali su motivi šeste hrvatske kriptomarke. 

 

U Bosni i Hercegovini tri javna poštanska operatera također izdaju prigodne marke s animiranim i dječjim motivima. HP Mostar i Pošte Srpske kroz svoja prigodna izdanja u kategorijama "Dječje marke" ili "Kultura" često prikazuju motive iz dječje književnosti, basni i bajki koje su ekranizirane kroz animirane forme. BH pošta redovito izdaje prigodne marke povodom Dječje nedjelje, gdje se često tiskaju najbolji likovni radovi učenika s motivima iz bajki i crtića. 

Malo i o nama - Filatelisti kolekcionari

Kolekcionari maraka, poznati i kao filatelisti, proučavaju i skupljaju poštanske marke i poštansku povijest. Ovaj hobi spaja mnogo toga jer svaka marka priča priču o zemlji koja ju je izdala. Ovaj post je posvećen filatelistima kolekcionarima starog kova, koji ne zagovaraju pretjerivanje, posebno danas, u kupnji i prodaji, jednom riječju, novcu. Prave kolekcionare više privlači susret s drugim kolekcionarima kako bi upotpunili svoje kolekcije i razmjenjivali "dragocjenosti". Organiziranje izložbi i predstavljanje najljepših i najrjeđih kolekcija također je čar filatelista. Uvesti djecu i mlađe u čaroliju svijeta malih sličica. Osobno sam puno toga naučio o povijesti, zemljopisu, kemiji, fizici, arheologiji, vulkanima, astronomiji, prirodi, biljkama, životinjama, glazbi, umjetnosti...sve posloženo u malim zupčastim sličicama. 

Prvi kolekcionari maraka pojavljuju se oko 1850. godine, s prvim trgovcima markama, kao i prvim krivotvoriteljima. 

Dana 21. prosinca 1861. Alfred Potiquet objavio je prvi katalog maraka u Parizu. Obradio je 1080 "naljepnica" i 132 omotnice. U siječnju 1862. objavljen je katalog J.B. Moensa iz Bruxellesa, a nešto kasnije Frederick Booty i Mount Brown objavili su svoj prvi katalog u Londonu. 

Prvi američki katalog "The Stamp Collector's Manual", djelo A.C. Klinea iz Philadelphije, pojavio se oko 1862., a 1867. objavljen je prvi "katalog" tada još uvijek poznatog izdavača J.W. Scotta. Riječ katalog uvjetno je korištena jer se radilo o samo jednoj stranici. 

Godine 1864. Francuz M. Herpin nazvao je sakupljanje maraka "filatelijom" i time iz upotrebe izbacio riječ "timbromanija", jer se do tada nazivala "ljubav prema markama". 

Prvi klubovi ili društva sakupljača maraka nastali su oko 1856. na području SAD-a. U Hrvatskoj je prvo društvo osnovano 1890. u Dubrovniku, ali nažalost nije dugo trajalo. Najstarije društvo u Hrvatskoj, "Hrvatsko filatelističko društvo", koje djeluje i danas, osnovano je 1897. u Zagrebu. Organizirani filatelistički pokret u Bosni i Hercegovini započeo je 1920. godine. U to vrijeme djelovala su prva dva kluba u Sarajevu i Mostaru. Postojale su tri trgovine za kupnju maraka i pribora za sakupljanje. 

Znanost - Potpuna pomrčina Sunca, Španjolska, 12. kolovoza 2026.

Potpuna pomrčina Sunca pogodit će Španjolsku u srijedu, 12. kolovoza 2026. godine. Ovaj povijesni astronomski spektakl bit će prva potpuna pomrčina u kontinentalnoj Europi od 1999. godine i prva u Španjolskoj još od 1905. godine. Budući da se događa kasno poslijepodne i tijekom zalaska Sunca, privlači stotine tisuća entuzijasta i turista na Pirinejski poluotok.

Španjolska se suočava s uistinu iznimnom astronomskom prilikom. Između 2026. i 2028. Španjolska će biti pozornica triju vrlo značajnih pomrčina Sunca: potpune pomrčine 12. kolovoza 2026., još jedne potpune pomrčine 2. kolovoza 2027. i prstenaste pomrčine 26. siječnja 2028. Ovaj skup fenomena, poznat kao "Trio pomrčina", izvanredno je rijetka pojava.

Traka potpune pomrčine široka je oko 290 kilometara i prelazi preko otprilike 40 posto španjolskog teritorija. Prolazi od sjeverozapada zemlje, preko središnjih ravnica, pa sve do istočne obale i Balearskih otoka.

-Gradovi u zoni 100 posto pomrčine: A Coruña, Oviedo, León, Bilbao, Burgos, Valladolid, Zaragoza, Castellón, Valencia i Palma de Mallorca.

-Gradovi izvan zone potpunog mraka: Madrid i Barcelona nalaze se tik izvan trake totaliteta. Tamo će pomrčina biti djelomična (oko 99%), što znači da se nebo neće potpuno zamračiti i neće se vidjeti Sunčeva korona.

Zahvaljujući ovom iznimnom "Trio pomrčina", Španjolska je postala jedno od vodećih svjetskih središta za promatranje pomrčina, privlačeći znanstvenike, entuzijaste i posjetitelje iz brojnih zemalja. Ali prava vrijednost ovih pomrčina proteže se daleko izvan samih astronomskih fenomena i nezaboravnih iskustava koja pružaju. "Triju pomrčina" predstavlja jedinstvenu priliku za promicanje znanstvene kulture, poticanje mladih na karijeru u znanosti, promicanje zaštite noćnog neba i konsolidaciju astroturizma kao pokretača održivog razvoja u mnogim regijama.