Dolaskom austro-ugarske uprave u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine Mostar doživljava urbanistički razvoj. Pojavljuju se prvi profesionalni graditelji koji sa sobom donose znanje iz razvijenih europskih gradova. Stvaraju novu urbanu strukturu i čine Mostar gradom koji ne zaostaje za ostalim srednjoeuropskim gradovima na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.
1897. sagrađen je Rondo, danas Trg hrvatskih velikana, prometno središte grada iz kojega se nastavlja 6 ulica koje se kao zrake šire iz kružne površine trga. U jednoj od njih, nazvanoj Štefanijino šetalište(Stephanie Alee), iste godine građevinski poduzetnik Eduard Fessler izgradio je vilu u neobaroknom stilu. Ova jednokatna vila bogata je dekorativnim elementima, a njena dopadljiva arhitektonska cjelina odlično se uklopila u tada novouređeni trg. Danas se u njoj nalazi sjedište Rektorata Sveučilišta u Mostaru.
U istoj ulici izgrađena je i zgrada današnje Gimnazije Mostar koja se smatra najreprezentativnijom javnom građevinom sagrađenom u Mostaru tijekom austrougarske uprave. U tlocrtnoj osnovi zgrada je trodijelne kompozicije, a izgrađena je uz poštivanje svih tadašnjih europskih standarda u gradnji. Posebno je upečatljiva slikovita dekoracija pročelja u neomaurskom stilu. Gimnazija je građena od 1897. do 1902. prema projektu arhitekta Franza Blažeka.
Hrvatska pošta Mostar izdala je dvije prigodne poštanske marke u arku od 8 maraka, žig i omotnicu prvoga dana (FDC).
