Hrvatska pošta - MINERALI I STIJENE (prigodni blok) / Hrašćinski meteorit i Litotamnijski vapnenac

Znanost koja se bavi istraživanjem postanka i klasifikacijom stijena naziva se petrologija, a minerale od kojih su građene stijene istražuje mineralogija. Stijene grade čvrsti dio planeta Zemlje koji se naziva litosfera, a obuhvaća koru i gornji dio omotača te doseže do dubine od 100 kilometara. Ispod litosfere proteže se 2900 kilometara debeli omotač ili plašt, a dalje do središta Zemlje, do dubine 6370 kilometara, nastavlja se jezgra...

Hrašćinski meteorit

Zbirku izvanzemaljske materije (meteorita) Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja čini pedesetak primjeraka s različitih svjetskih lokaliteta, a osobito značenje imaju primjerci pali u Hrvatskoj (Hrašćina, Miljana i Dubrovnik). Među njima posebno mjesto zauzima hrašćinski meteorit, poznat i pod nazivom „Zagrebačko željezo“.

Hrašćinski meteorit je željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. oko 18 sati pao u selu Domovac, nedaleko od Hrašćine u Hrvatskom zagorju...

Litotamnijski vapnenac

Litotamnijski vapnenac ili kraće litavac vapnenačka je sedimentna (taložna) stijena. Taj gromadasti, šupljikav tip vapnenca građen je najvećim dijelom od crvenih algi iz roda Lithothamnium koje su prije petnaestak milijuna godina, tijekom geološkog razdoblja srednjeg miocena, živjele u ondašnjem moru Paratethys. Po tim algama nazvana je ova vrsta vapnenca koji uz njih sadrži i ostatke školjkaša, bodljikaša, mahovnjaka i pridnenih foraminifera. Osim ostataka morskih organizama, litotamnijski vapnenac sadrži i odlomke minerala kremena, kalcita, listiće tinjaca te fragmente stijena koje su se nalazile u obalnom području. Litotamnijski vapnenac nastajao je u plićacima Panonskog mora koje je okruživalo Medvednicu i ostale gore panonske Hrvatske koje su u to doba bile otoci...

(više: posta.hr)

HP MOSTAR Svjetski dan hrane 2020. / World Food Day 2020. - Smokvenjak (Fig cake) i Ćupter (Jelly from boiled grape juice)

Hercegovina je bogata suncem i kamenom, vinovom lozom i smokvom. I u davnim vremenima, kada se živjelo u siromaštvu, goste se dočekivalo raširenih ruku i na trpezu se iznosilo najbolje što se imalo u kući. Domaćice su uspijevale izraditi slastice koje su bile nezaobilazne na božićnoj trpezi, njima su se počastili dragi gosti, a najviše su im se radovala djeca. Među takve, jedinstvene hercegovačke slastice, spadaju ćupter i smokvenjak.

Ćupter se radi od soka bijelog vina (masta, mošta) koji se procijedi i kuha dok ne uzavre. U isto vrijeme se određena količina hladnog mošta izmiješa s brašnom i šećerom, a zatim se lagano dodaje moštu koji se kuha dok se ne zgusne tako da se može lagano razliti u posude. Zatim se ćupter nekoliko dana suši u prozračnoj prostoriji uz obvezu svakodnevnog okretanja dok se potpuno ne osuši. 

Smokvenjak se priprema od mljevenih suhih smokava, sitno nasjeckanih oraha i badema. U smjesu se dodaje rakija, najčešće lozovača, tek toliko da se mogu umijesiti okrugli oblici koji se zatim suše u pećnici. Osim u okrugle oblike smokvenjak se može oblikovati poput salame. 

Zahvaljujući trudu pojedinaca ćupter i smokvenjak nisu zaboravljeni, danas su dostupni na tržištu kao posebni okusi Hercegovine s daškom prošlosti. 

Hrvatska pošta Mostar izdala je 2 prigodne poštanske marke u arku od 8 maraka, žig i omotnicu prvoga dana (FDC).

Herzegovina is rich in sun and stone, vines and figs. Even in ancient times, when people lived in poverty, guests were welcomed with open arms and the best that was in the house was brought to the table. The housewives managed to make sweets that were unavoidable at the Christmas table, they were treated to dear guests, and the children were most happy about them. Among such, unique Herzegovinian desserts, are Jelly from boiled grape juice (Ćupter) and Fig cake (Smokvenjak). 

Jelly from boiled grape juice (Ćupter) is made from the juice of white wine (grape must) which is strained and cooked until it boils. At the same time, a certain amount of cold grape must is mixed with flour and sugar and then lightly added to the grape must which is cooked until it thickens so that it can be easily poured into bowls. Then the jelly from boiled grape juice (Ćupter) is dried for a few days in an airy room with the obligation of daily rotation until it is completely dry. 

Fig cake (Smokvenjak) is prepared from ground dried figs, finely chopped walnuts and almonds. Brandy, usually grape brandy, is added to the mixture just enough to knead round shapes which are then dried in the oven. Except in round shapes, the Fig cake (Smokvenjak) can be shaped like salami. 

Thanks to the efforts of individuals, Jelly from boiled grape juice (Ćupter) and Fig cake (Smokvenjak) are not forgotten, today they are available on the market as special flavours of Herzegovina with a touch of the past. 

Croatian post Mostar has issued 2 commemorative postage stamps in a sheet of 10 stamps, a postmark and first day cover (FDC).

Izvor (source) HP Mostar

HP MOSTAR Etnološko blago 2020. / Ethnological treasure 2020. – Fibula

 Fibula je drevni oblik broša (kopče, spone) koji je služio za pričvršćivanje i spajanje pojedinih dijelova odjeće. U početku se fibulama nazivaju samo starorimski broševi, ali se kasnije taj naziv ustalio za sve antičke i predromaničke broševe. Najčešće su izrađivani od bronce, zatim željeza, srebra i zlata s različitim ukrasima. 

Prve fibule pojavljuju se u brončanom dobu i imaju oblik violinskog gudala, drugi oblik je fibula jako izraženog luka dok je treći osnovni tip iz brončanog doba fibula od spiralno savijene žice. Do širenja uporabe fibule dolazi u željeznom dobu kada se fibule visokog luka ukrašavaju geometrijskim ukrasima. U prvom stoljeću poslije Krista dolazi do razvoja rimskih radionica te se broj različitih tipova fibula povećava. Muške fibule su masivnije i bez većih ukrasa, a ženske su manje veličine i ukrašene te poprimaju obilježje nakita. Iako su imale praktičnu svrhu da učvrste odjeću, po izgledu i ukrasima fibule moglo se zaključiti kojem staležu pripada vlasnik. Prvi primjerci križne fibule, koji spadaju u tipološku grupaciju starokršćanskog karaktera, pojavljuju se u trećem stoljeću. Prestaju se koristiti u srednjem vijeku s pojavom dugmadi. 

Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je redovitu poštansku marku u arku od 9 maraka, žig i omotnicu prvoga dana (FDC).

A fibula is an ancient form of a brooch (buckles, clasps) that was used to fasten and connect individual parts of clothing. Initially, fibulae were called only ancient Roman brooches, but later the name became established for all ancient and pre-Romanesque brooches.They are most often made of bronze, then iron, silver and gold with various ornaments. 

The first fibulae appear in the Bronze Age and have the shape of a violin bow, the second shape is a fibula with a very pronounced bow, while the third basic type from the Bronze Age is a fibula made of spirally bent wire. The use of fibulae spread in the Iron Age, when high-arch fibulae were decorated with geometric ornaments. In the first century AD, Roman workshops developed and the number of different types of fibulae increased. Men's fibulae are more massive and without larger ornaments, while women's fibulae are smaller and decorated and take on the character of jewellery. Although they had a practical purpose to strengthen the clothes, from the appearance and decorations of the fibula it could be deduced to which class the owner belonged. The first specimens of the cruciform fibula, which belong to the typological grouping of the early Christian character, appear in the third century. They ceased to be used in the Middle Ages with the advent of buttons. 

Croatian post Mostar has issued a regular postage stamp in a sheet of 9 stamps, a postmark and first day cover (FDC). 

Izvor (source) HP Mostar