Znanost koja se bavi istraživanjem postanka i klasifikacijom stijena naziva se petrologija, a minerale od kojih su građene stijene istražuje mineralogija. Stijene grade čvrsti dio planeta Zemlje koji se naziva litosfera, a obuhvaća koru i gornji dio omotača te doseže do dubine od 100 kilometara. Ispod litosfere proteže se 2900 kilometara debeli omotač ili plašt, a dalje do središta Zemlje, do dubine 6370 kilometara, nastavlja se jezgra...
Hrašćinski meteorit
Zbirku izvanzemaljske materije (meteorita) Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja čini pedesetak primjeraka s različitih svjetskih lokaliteta, a osobito značenje imaju primjerci pali u Hrvatskoj (Hrašćina, Miljana i Dubrovnik). Među njima posebno mjesto zauzima hrašćinski meteorit, poznat i pod nazivom „Zagrebačko željezo“.
Hrašćinski meteorit je željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. oko 18 sati pao u selu Domovac, nedaleko od Hrašćine u Hrvatskom zagorju...
Litotamnijski vapnenac
Litotamnijski vapnenac ili kraće litavac vapnenačka je sedimentna (taložna) stijena. Taj gromadasti, šupljikav tip vapnenca građen je najvećim dijelom od crvenih algi iz roda Lithothamnium koje su prije petnaestak milijuna godina, tijekom geološkog razdoblja srednjeg miocena, živjele u ondašnjem moru Paratethys. Po tim algama nazvana je ova vrsta vapnenca koji uz njih sadrži i ostatke školjkaša, bodljikaša, mahovnjaka i pridnenih foraminifera. Osim ostataka morskih organizama, litotamnijski vapnenac sadrži i odlomke minerala kremena, kalcita, listiće tinjaca te fragmente stijena koje su se nalazile u obalnom području. Litotamnijski vapnenac nastajao je u plićacima Panonskog mora koje je okruživalo Medvednicu i ostale gore panonske Hrvatske koje su u to doba bile otoci...
(više: posta.hr)
Nema komentara:
Objavi komentar