Lada je staroslavenska božica ljubavi i braka. Slavljena je zbog svoje ljepote i privlačnosti, a predstavljana kao najljepša slavenska žena duge zlatne kose s upletenim klasjem žita. Vlada ljeti, u razdoblju plodnosti kada sve raste i buja, a njoj u čast bili su posvećeni razni obredi sa svrhom da izmole kišu za žednu zemlju i podstaknu rast biljaka. Od prirodnih pojava pripada joj Sunce, topla noć i kiša, a njezine biljke su trešnja, lipa, maslačak i božur.
Djevojke i mladići su se okupljali u prirodi igrajući kola i pjevajući pjesme posvećene božici Ladi. Mladići su pleli cvjetne vijence kojima su djevojke ukrašavale kosu, a kasnije su te vijence darivale mladićima. Vjenčići su se stavljali i na drveni stup, napravljen od trešnjinog drveta, s izrezbarenim likovima bogova. Djevojke i mladići prolazili su ispod cvijećem okićenog slavoluka pjevajući pjesme Ladi u čast.
Božur je biljka trajnica iz roda paeonija. Ima velike cvjetove koji mogu biti bijeli, ružičasti i crveni. Latinsko ime Paeonia potječe iz grčke mitologije prema kojoj je Paeon, učenik boga medicine Asclepiusa, pretvoren u prekrasan cvijet kako u znanju ne bi nadmašio svoga učitelja.
Hrvatska pošta Mostar izdala je 1 prigodnu poštansku marku u bloku, žig i omotnicu prvoga dana (FDC).
izvor HP Mostar
Nema komentara:
Objavi komentar