Flora 2024. - Dinarska večernica & Hrvatska bresina

Dinarska večernica (Hesperis dinarica) je endem Balkanskog poluotoka sa središtem rasprostranjenosti na bosanskohercegovačkim Dinaridima. Ova višegodišnja zeljasta biljka, s odrvenjelim korijenom, naraste od 70 do 80 cm visine. Ima uspravnu stabljiku koja je obrasla listovima i jednostavnim dlačicama. Cvjeta u lipnju i srpnju, a više cvjetova oblikuje grozdasti cvat. Snježno-bijele latice imaju blag miris. Raste u svijetlim prorijeđenim šumama i prosjekama pretplaninskog i alpskog pojasa.

Hrvatska bresina (Micromeria croatica) je zaštićena trajna zeljasta biljka koja raste u pukotinama vapnenastih i vapnenasto–dolomitskih stijena, na kamenjarskim travnjacima gorskih i pretplaninskih pojaseva Bosne i Hercegovine. Ima jednostavnu stabljiku prekrivenu dlakama koja naraste od 10 do 20 cm visine, listovi su također prekriveni dlačicama. Dvospolni cvjetovi rastu na dugim i tankim stapkama skupljeni u cvatove. Ocvijeće je dvostruko, kratko i dlakavo s 5 jednakih ušiljenih zubaca. Dvousnati vjenčić je ljubičaste ili purpurne boje, četiri prašnika prirasli su za cijev vjenčića, a tučak je jedan. Razmnožava se sjemenom i dijeljenjem. (izvor: HP Mostar)

HP Mostar - Fauna 2024.

Planinska ševa (Eremophila alpestris) je vrsta vrapčarke iz roda Eremophila. Duga je oko 16 cm s upadljivim crno-žutim licem, smeđe-sive boje odozgo i bijele odozdo. Ženka polaže obično 4 jaja u gnijezdo u obliku šalice koje gradi od biljnih materijala u rupi u tlu. Hrani se sjemenjem, pupoljcima, malim beskralježnjacima i školjkama, kukcima i larvama.

Gorska pastirica (Motacilla cinerea) vitka je ptica dugog, crnog repa s bijelim rubovima. Ova plašljiva i živahna ptica stalno je u pokretu, a karakteristična je po neprestanom dizanju repa. Ima svijetložut trbuh dok su joj leđa siva. Gnijezdo, u koje polaže 4 - 6 jaja, svija uz brze brdske i planinske potoke ili rijeke u udubinama stijena. Hrani se vodenim beskralježnjacima i njihovim ličinkama. 

Kosac (Crex crex) je ptica koju rijetko možemo vidjeti jer se skriva u gustoj travi. Ima svijetlo, kamuflažno perje. Gornji dio tijela je smeđe i crne boje, glava, vrat i prsa su sivoplavi, dok su krila boje kestena. Ženka polaže jaja u jednostavno gnijezdo u gustoj travi. Hrane se kukcima, paucima, puževima, malim žabama te sjemenkama i plodovima.

Vodeni kos (Cinclus cinclus) je ptica iz reda vrapčarki i jedinstvena je među njima jer može roniti i plivati pod vodom. Malena je i zdepasta, ima kratak rep i kratka krila, ali snažne noge. Najčešće je tamnosmeđe ili smeđe-bijele boje. Nastanjuje slatkovodna staništa u višim predjelima, obale brzih planinskih rijeka s hladnom i bistrom vodom. Hrana su im rakušci, ličinke kukaca, mekušci i male ribice. (izvor: HP Mostar)

Mala škola filatelije 3: Perforacija poštanskih maraka

U filateliji se perforacijom naziva postupak stvaranja niza uzastopnih rupica u papiru koje omogućavaju odjeljivanje pojedinih maraka iz arka bez škara.

Nazubljenje je oblik razdvajanja poštanskih maraka iz bloka. Blokovi se nakon izrade perforiraju u pravilnim razmacima okomito i vodoravno, te tako nastaje nazubljenje. U početku su se marke tiskale bez perforacije, te su se na šalteru prilikom prodaje, rezale škarama. Razvojem tehnologije, omogućeno je perforiranje blokova, čime je omogućeno brže odvajanje iz bloka. Za razliku od maraka koje su rezane iz bloka, marke su ručno perforirane i na šalteru, te je to dovodilo do toga da iste marke imaju različito nazubljenje. 

Nazubljenje se internacionalno mjeri po broju perforacija (zubaca) na dužini od 2 cm, a označava se npr. brojevima Ks 12 1⁄2 : 9. Prvi broj označava da na širini od 2 cm su 12 1⁄2 zubaca. Drugi broj označava nazubljenje po visini. U slučaju različitog nazubljenja, nazubljenje označavamo po sustavu:

11 : 9 1⁄2 : 12 : 11, gdje vrijednosti idu slijeva na desno i te vrijednosti označavaju nazubljenje gore-lijevo-dolje-desno.

Dvostrano ili trostrano nazubljenje, kod marki iz karneta, po kom se može odrediti položaj marke u karnetu. Kod ovog nazubljenja jedna je strana ravna.

Ispred nazubljenja u katalogu obično stoji slovčana oznaka nazubljenja, koja je u zavisnosti od jezika na kojem je katalog tiskan, označava vrstu nazubljenja. Nazubljenje se mjeri uspoređivanjem s posebnim ključem, raznim mehaničkim šablonama, kao i posebnim kompjuterskim programima. Osim ovih nazubljenja, postoje tzv. sigurnosna nazubljenja koja se prepoznaju po jednom ili više specijalnih zubaca, kojima se onemogućava krivotvorenje. Prema vrsti perforacija razlikujemo sljedeća nazubljenja:

Bez nazubljenja, su poštanske marke koje se režu, ili na šalteru prilikom prodaje ili odmah nakon tiskanja. Razlozi su obično, nedostatak mogućnosti zupčanja kao i financijska ušteda kroz povoljniju izradu, kao i na samom početku izdavanja poštanskih marki kada su se skoro sve niže kategorije (novinske marke, paketne marke...) proizvodile bez nazubljenja. 

Bez nazubljenja, ali sa šalterskim perforiranjem, su marke koje su krajem 19. i početkom 20. stoljeća zupčane na šalterima vrlo jednostavnim noževima. Tako su poznata izdanja koja imaju nepravilna nazubljenja i prilično oštećene zupce.

Linijsko nazubljenje je jedno od prvih načina nazubljenja. Blok se perforira prvo u jednom pravcu (npr. vodoravno), nakon čega se okreće, te se perforira u drugom pravcu. Postupak je prilično neprecizan, te su marke s ovim nazubljenjem različite veličine i kutovi markica su obično nepravilni ili oštećeni.

 

Obično češljasto nazubljenje. Blok se perforira s tri strane istovremeno i to jednom vodoravno i dva puta okomito. Perforira se red po red. Osobina ovog nazubljenja je da su kutovi poštanskih markica očuvani i pravilnog izgleda.

 

Blok nazubljenje je nazubljenje u kojem se blok istovremeno perforira. Ne razlikuje se od češljastog nazubljenja, osim po tome, da je za proizvodnju kraći proces izrade. Time se obično ograničava format poštanskih marki, jer se pošte zbog niskih troškova odlučuju za nekoliko formata.

Mješovito nazubljenje je danas vrlo rijetko. Označava nazubljenje koje je na marki okomito i vodoravno različito. Obično nastaje ako se velika serija vodoravno perforira, te se naknadno okomito zupča na drugoj mašini.

Kako bi zadovoljili sve zahtjeve za precizno mjerenje zuba MICHEL trenutno proizvodi dvije varijante ključa za perforaciju. Prvi od dva precizna mjerna uređaja pokriva najčešće dimenzije perforacije od 10 do 15 perforacijskih rupa po 2 cm uključujući sve korake od 1⁄4, 1⁄2 i 3⁄4. Unatoč svoj težnji ka apsolutnoj točnosti, unutar filatelije postoji konsenzus da se rezultati mjerenja zaokružuju gore ili dolje na točnost 1⁄4 zuba. Jasno postavljene na rubu, pojedinačne dimenzije omogućuju jednostavno prilagođavanje poštanskoj marki za pregled i pouzdanu identifikaciju. 

       

Tu je i krug za mjerenje od 360 stupnjeva u sredini za jednostavno određivanje kuta i ravnalo kalibrirano na pola milimetra za određivanje duljine. Kolekcionar to može koristiti i za određivanje otisaka prema kutu nagiba i duljini, uključujući razlike koje često određuju vrijednost maraka s pretiskom. 

Drugi ključ za perforaciju, s druge strane, pokriva puno širi raspon od 5 do 17 rupa za perforaciju po 2 cm i prikazuje dimenzije ne kao odvojena polja, već kao shemu gradijenta, što omogućuje vrlo precizno određivanje dimenzije perforacije klizanjem. 

Dimenzije zuba koje se nalaze između navedenih dimenzija omogućuju točno određivanje. Dva mjerna uređaja izrađena su od prozirne plastike, koja također omogućuje određivanje pečata na pismima ili poštama.

Mala škola filatelije 2: Oblik i veličina poštanskih maraka

Oblik poštanskih maraka obično je četverokut u različitim omjerima stranica. Zbog lakoće tiska i odvajanja od araka, format je ostao od početka izlaženja. Pošte nekih zemalja u novije vrijeme izdaju izdanja različitih oblika. Tako su trokutasta bila uobičajena i 60-ih godina u izdanjima francuske pošte i pošta afričkih zemalja koje su bile francuske kolonije, dok se posljednjih godina pojavljuju okrugle marke, posebice u izdanjima s nogometnim motivom. Poznata su i izdanja u obliku srca, koja imaju više filatelističke i reklamne vrijednosti.

 

Poznati su i drugi oblici, poput romba, osmerokuta, peterokuta, šesterokuta, izgled geografske karte, grba... Godine 1973. poštanski ured Butana izdao je seriju od 7 okruglih poštanskih maraka, koje su ujedno i gramofonske ploče s narodnom glazbom, poviješću i himnom Butana.

Veličina se obično određuje podjelom na obične i prigodne marke. Tako su redovite marke u pravilu manjeg formata, jednostavnije izrade i velike naklade, a prigodne marke veće, kvalitetnije izrade, tiska i manjih naklada. U pravilu je format marke definiran kao B x H gdje je B širina (vodoravno), a H visina (okomito) poštanske marke. 

Mala škola filatelije 1: Poštanska marka

Poštanska marka obično je novčani ekvivalent poštanske usluge otisnut na komadu papira. Poštanske marke izdaju poštanski uredi za označavanje troškova prijevoza pisama, paketa, razglednica ili drugih poštanskih pošiljaka. Pošta žigom označava da je poštanska marka korištena, a na žigu se ispisuje datum, naziv pošte, a ponekad i vrijeme kada je poštanska marka poništena.

Poštanska marka obično sadrži:

- naziv države koja je marku izdala,

- nominalna vrijednost,

- motiv predstavljen grafičkim rješenjem,

- popratni tekst,

- amblem pošte,

- godina izdavanja,

- autor marke

Postoje izdanja koja nemaju sve značajke. Na primjer, poštanske marke Velike Britanije ne nose ime zemlje.

U poštanskom prometu za naplatu poštanskih troškova koriste se Redovne poštanske marke. Njihova naklada je obično visoka, pa se može reći i gotovo neograničena, kao i vrijeme u kojem se koriste. Izdaju se u vrijednosti poštanskih pošiljaka kao iu dodatnim vrijednostima koje omogućuju kombiniranje za naplatu poštarine. Grafički su lošije kvalitete i izdaju se u velikim arcima ili rolama (trakama). Izdaju se i u karnetima te se u pojedinim poštanskim uredima mogu kupiti povoljnije pri kupnji većih količina.

Prigodne marke su izdanja u povodu nekih obljetnica, sportskih događaja, rođendana poznatih osoba, marke s motivima flore i faune, automobila i sl. Njihova je vrijednost obično veća, a tiraž ograničen. Kvalitetno imaju bolje grafičko rješenje i tiskaju se na kvalitetnijem papiru. Postoje prigodne marke u serijama kao i pojedinačne prigodne marke. Njihova nominalna vrijednost je veća, a neki poštanski uredi ih prodaju samo na određenim specijaliziranim šalterima.

Predstavljena poštanska marka posvećena Miroslavu Ćiri Blaževiću

Ćiro je bio i ostao jedan i jedini, neponovljiv, trener koji je bio više od trenera. Uvijek pristupačan svima, bio je i ostao čovjek iz naroda koji ni u trenutcima najveće slave nikomu nikad nije rekao ne. Razdoblje od 1994. do 2000., kada je sjedio na klupi reprezentacije Hrvatske, Blaževićevo je životno djelo. Prvi je izbornik koji je odveo izabranu nogometnu vrstu Hrvatske na neko veliko natjecanje i na tom Europskom prvenstvu 1996. s njom je u Engleskoj stigao do četvrtfinala.

U Zagrebu je predstavljena poštanska marka posvećena Miroslavu Ćiri Blaževiću.

Marke prikazuju legende hrvatskog sporta – Miroslava Ćiru Blaževića i Dražena Petrovića, a otisnute su u 25.000 primjeraka po motivu u arčićima od 9 maraka i s jednim privjeskom.

Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Autor prigodnog izdanja je Tomislav Vlainić, dizajner iz Zagreba, prema fotografijama Robert Valaija, fotografa iz Velikog Trgovišća, i Radiše Mladenovića, fotografa iz Zagreba.

Miroslav Ćiro Blažević preminuo je lani, dva dana prije 88 rođendana.

Razmjena poštanskih maraka HP Mostar / Exchange of postage stamps HP Mostar

Razmjena poštanskih maraka HP Mostar isključivo za marke sljedećih zemalja: Andora (Sp & Fr), Lihtenštajn, Luksemburg, Monako, Malta, San Marino, Vatikan, Island, Farski otoci, kao i MINT WWF, minerali kao motiv i marke Portugala (za marke Mint nudim x2 vrijednosti iz ponude). Ne nudite druge zemlje. Zamjena je bazirana na Michel katalogu ili nominalnoj vrijednosti (1 Euro/2 KM). Uskoro slijede ponude BH Pošte, Pošte RS, te Hrvatske, Srbije i Slovenije...

Exchange of postage stamps HP Mostar exclusively for stamps of the following countries: Andorra (Sp & Fr), Liechtenstein, Luxembourg, Monaco, Malta, San Marino, Vatican, Iceland, Faroe Islands, as well as MINT WWF, minerals as motif and stamps of Portugal (for stamps Mint offer x2 value from the offer). Do not offer other countries. The exchange is based on the Michel catalog or the nominal value (1 Euro/2 KM). Offers from BH Pošta, RS Post, and Croatia, Serbia and Slovenia will soon follow...

 

 

 

 

Hrvatska pošta: Minerali i stijene 2024. - Mineral barit (težac) i stijena tuf (pršinac)

Hrvatska pošta: Sportovi u mediteranskim zemljama – Maraton lađa

Maraton lađa amatersko je sportsko natjecanje u utrci lađa, tradicijskih autohtonih plovila u dolini Neretve. Prvi maraton održan je 13. rujna 1998. u sklopu obilježavanja sedme obljetnice akcije Hrvatske vojske, operacije Zelena tabla – Mala bara.

Datum izdanja: 08.07.2024. Dizajn: Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba Fotografija: Zvonko Kežić, fotograf iz Metkovića Naklada: 25.000 (izvor: Hrvatska pošta)

HP Mostar obilježava 600. obljetnicu rođenja kraljice Katarine

U povodu 600. obljetnice rođenja kraljice Katarine Kosača Kotromanić Hrvatska pošta Mostar tiskala je prigodne poštanske marke. Kraljica Katarina bila je kći hercega Stjepana Vukčića Kosače i Jelene, kćeri vladara Zetske države Balše III. Rođena je u Blagaju 1424. godine.

Na bosanski kraljevski tron 1443. dolazi Stjepan Tomaš kojega je papa Eugen IV. proglasio zakonitim kraljem Bosne 29. svibnja 1445. Kralj je u tom vremenu tražio za sebe ženu i izbor je pao na Katarinu Kosača. Vjenčanje je obavljeno po katoličkom obredu 26. svibnja 1446. godine u Milodražu kod Fojnice i Katarina postaje bosanskom kraljicom.

Za njezin vjerski odgoj brinuli su se franjevci. Početkom srpnja 1461. umire kralj Stjepan Tomaš pod sumnjivim okolnostima. Kraljica Katarina postaje udovica, a dvoje njezine djece, Šimuna i Katarinu, Osmanlije odvode u ropstvo. Godine 1463. počinje njezina Odiseja koja završava dolaskom, životom i smrću u Rimu godine 1478. U svojoj oporuci izrazila je volju da bude pokopana u rimskoj crkvi Aracoeli, te da bosansko kraljevstvo bude predano zakonitim nasljednicima ako se vrate svojoj vjeri, a ako se ne vrate kraljevstvo ostavlja Svetoj Stolici koja o njemu može odlučivati "po svojoj uviđavnosti". Prijepis oporuke sačuvan je do danas i nalazi se u Vatikanskom arhivu.

Autorica likovnog rješenja je Magdalena Džinić Hrkać. (izvor: HP Mostar)

Mitovi i flora 2024. - Mijat Tomić na markama HP Mostar

Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je izdanje prigodnih poštanskih maraka "Mitovi i flora 2024." u bloku, a motiv je hajduk Mijat Tomić i munika, endemski bor. 

Mijat Tomić poznati je hrvatski vođa hajduka koji su se borili protiv turske vlasti za vrijeme Osmanskog carstva. Rođen je u Gornjem Brišniku početkom XVII. st. (1610.?), poginuo u Doljanima kod Jablanice na Ilindan, 20. srpnja, između 1656. i 1659. Roditelji su mu rano umrli i Mijata je othranio stric. Kada je odrastao, stupio je u najam kod bega Kopčića. Bio je na glasu kao junak s kojim se nitko u duvanjskom kraju nije mogao natjecati. Na "megdan" (borbu) izazvao je Arapina koji je prijetio begu i narodu te ga svladao i pogubio. Zbog junačkog djela beg Kopčić daruje mu livadu zvanu Jabuka i čast da mu bude barjaktar u svatovima. Nije se to sviđalo Turcima, posebno što ih je Mijat pobijedio u natjecanju bacanja kamena s ramena i u drugim igrama te su ga odlučili ubiti. Saznavši za njihovu namjeru, Mijat je pobjegao u planinu Vran. Okupio je hajdučku družinu koja se sastojala od 30 do 40 ljudi. 

Druga predaja govori o tome da je Mijat ubio duvanjskog kadiju Suzicu koji je prisvojio Jabuku livadu, njegovu djedovinu. Poginuo je nakon izdaje kuma Ilije Bobovca iz Doljana kod Jablanice koji ga je pozvao u goste. A ubio ga je ili rob Arap ili azap (žandar) pogodivši ga kositrenim zrnom u jabučicu pod vratom. Sestrić Marijan ranjenog je Mijata pokušao odnijeti u Vran, ali je Mijat izdahnuo pod Sovićkim vratima gdje je i pokopan na njivi Pošćeci.  

Autor likovnog rješenja je Ernesto Markota (izvor:HP Mostar)

HP Mostar - EUROPE 2024

The EUROPE stamps build awareness of Europe's common roots, culture, history and goals. The theme of 2024 is underwater flora and fauna, and the motifs of the Croatian Post Mostar are the bivalve date shell and the green alga Acetabularia acetabulum. 

The date shell is a marine bivalve from the mussel family (Mytilidae) that lives on the shores of the Mediterranean Sea (including the Adriatic Sea), the Atlantic and the Red Sea. It inhabits cliffs and standalone rocks to which it clings as a larva and starts drilling them. As it grows, so does the cavity it inhabits. Its shell is elongated, cylindrical and up to 12 cm long. It grows very slowly, about 5 cm in 10 to 20 years. Date shells are considered an exceptional delicacy and their fishing is prohibited in many countries. 

The Acetabularia acetabulum is a species of green algae from the Polyphysaceae family, which is widespread in the Mediterranean and Adriatic seas. It got its Croatian name (Jadranski klobučić - Adriatic cap) because of the visibly pronounced radial ribs on the white mushroom-like or umbrella-like cap. It consists ofthree parts: a rhizoid (a protrusion from the lower epidermal cells of mosses and algae), a 8 to 10 cm long stalk and a cap. An interesting fact is that the entire alga is one cell.  (source:HP Mostar)

HP Mostar: Međugorje 2024.

Međugorje, malo hercegovačko mjesto, 1981. godine došlo je u žižu cijeloga svijeta. Petero djece, danas odraslih ljudi, svjedočilo je da im se na brdu Crnica ukazala Gospa - Blažena Djevica Marija. Njihova imena su Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Marija Pavlović i Jakov Čolo. Prekrasna mlada žena koju su vidjeli predstavila im se imenom Kraljice Mira i od prvih ukazanja sve do danas njene poruke pozivaju na mir i pomirenje. Mir s Bogom i mir među ljudima... (izvor: HP Mostar)

Hrvatska pošta: Popularna kultura, karikatura - FELIX

Srećko Puntarić rođen je 1952. u Zagrebu. Karikaturi se posvećuje 1975. kada počinje objavljivati u obnovljenom humorističkom časopisu Kerempuh. Tijekom plodne karijere objavljivao je karikature u Vjesniku (1987. – 1995.) te u brojnim domaćim časopisima (SN Revija, Sprint, Žalac, Radost), a bio je suradnik i u europskim humorističkim časopisima (Nebelspalter, Eulenspigel)...(izvor HP)

HP Mostar - Međunarodni dan vina

 Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku u povodu Međunarodnog dana vina s motivom hercegovačke autohtone sorte vinove loze – Trnjak. O njegovom podrijetlu zna se jako malo. Jedna priča kaže da su ga u naše krajeve donijeli legendarni vitezovi templari dok su se kretali prema Svetoj Zemlju u križarske ratove. A druga priča kaže da su ga donijeli Francuzi za vrijeme Napoleonove okupacije Dalmacije. 

Trnjak je otporan na bolesti i sušu, a nekada su ga stari vinogradari zbog tih osobina zvali crnom žilavkom. Sadili su ga zbog njegove uloge u oprašivanju Blatine koja ima funkcionalno ženski cvijet pa se ne može sama oprašivati. Na kvalitetu vina utječu opći klimatski uvjeti, način obrade i tlo na kojem raste te udio šećera u plodu u vrijeme berbe. Danas, Trnjak sve više izlazi iz sjene i stječe poseban status. Ova sorta daje puna, ekstraktna vina crvene boje rubina s ogromnim potencijalom i dozrijevanjem u drvenim bačvama. Autor likovnog rješenja je Mate Nikše. (izvor:HP Mostar)

HP Mostar obilježila 700. obljetnicu smrti Marka Pola

 Hrvatska pošta Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku u povodu 700. obljetnice smrti istraživača i putopisca Marka Pola (Venecija ili Korčula, 1254. - Venecija, 8. 1. 1324.). 

Njegova obitelj, prema jednom dokumentu iz XV. stoljeća, podrijetlom je iz Dalmacije. Otac i stric bili su trgovci koji su prevalili put do Kine iz koje su se vratili kao izaslanici mongolskog vladara Kublaj-kana čija je prijestolnica bila u Khanbaliqu (Peking). Kan je molio Papu da mu pošalje učene ljude koji bi poučavali u njegovu carstvu. Na svoje drugo putovanje kreću 1271. prateći dva dominikanca, a na putovanju im se pridružio i Marko. Postao je kanov pouzdanik, mnogo je putovao i upoznao je različite jezike i običaje Dalekog Istoka. Nakon 17 godina službe pružila mu se prilika za povratak te je 1295. stigao u Veneciju. 1298. Marko Polo je sudjelovao u sukobu između mletačkih i genoveških brodova pokraj Korčule, gdje je bio zarobljen. Boraveći u zarobljeništvu ispričao je svoje doživljaje s putovanja prijatelju Rustichellu iz Pise, koji ih je zabilježio u djelu "Knjiga svjetskih čudesa" kasnije poznatom pod nazivom "Milijun". Knjiga je imala veliki utjecaj, a po njegovu putopisu stoljećima su izrađivane zemljopisne karte Dalekog istoka. Autor likovnog rješenja je Vijeko Lučić. (izvor:HP Mostar)