U filateliji se perforacijom naziva postupak stvaranja niza uzastopnih rupica u papiru koje omogućavaju odjeljivanje pojedinih maraka iz arka bez škara.
Nazubljenje je oblik razdvajanja poštanskih maraka iz bloka. Blokovi se nakon izrade perforiraju u pravilnim razmacima okomito i vodoravno, te tako nastaje nazubljenje. U početku su se marke tiskale bez perforacije, te su se na šalteru prilikom prodaje, rezale škarama. Razvojem tehnologije, omogućeno je perforiranje blokova, čime je omogućeno brže odvajanje iz bloka. Za razliku od maraka koje su rezane iz bloka, marke su ručno perforirane i na šalteru, te je to dovodilo do toga da iste marke imaju različito nazubljenje.
Nazubljenje se internacionalno mjeri po broju perforacija (zubaca) na dužini od 2 cm, a označava se npr. brojevima Ks 12 1⁄2 : 9. Prvi broj označava da na širini od 2 cm su 12 1⁄2 zubaca. Drugi broj označava nazubljenje po visini. U slučaju različitog nazubljenja, nazubljenje označavamo po sustavu:
11 : 9 1⁄2 : 12 : 11, gdje vrijednosti idu slijeva na desno i te vrijednosti označavaju nazubljenje gore-lijevo-dolje-desno.
Dvostrano ili trostrano nazubljenje, kod marki iz karneta, po kom se može odrediti položaj marke u karnetu. Kod ovog nazubljenja jedna je strana ravna.
Ispred nazubljenja u katalogu obično stoji slovčana oznaka nazubljenja, koja je u zavisnosti od jezika na kojem je katalog tiskan, označava vrstu nazubljenja. Nazubljenje se mjeri uspoređivanjem s posebnim ključem, raznim mehaničkim šablonama, kao i posebnim kompjuterskim programima. Osim ovih nazubljenja, postoje tzv. sigurnosna nazubljenja koja se prepoznaju po jednom ili više specijalnih zubaca, kojima se onemogućava krivotvorenje. Prema vrsti perforacija razlikujemo sljedeća nazubljenja:
Bez nazubljenja, su poštanske marke koje se režu, ili na šalteru prilikom prodaje ili odmah nakon tiskanja. Razlozi su obično, nedostatak mogućnosti zupčanja kao i financijska ušteda kroz povoljniju izradu, kao i na samom početku izdavanja poštanskih marki kada su se skoro sve niže kategorije (novinske marke, paketne marke...) proizvodile bez nazubljenja.
Bez nazubljenja, ali sa šalterskim perforiranjem, su marke koje su krajem 19. i početkom 20. stoljeća zupčane na šalterima vrlo jednostavnim noževima. Tako su poznata izdanja koja imaju nepravilna nazubljenja i prilično oštećene zupce.
Linijsko nazubljenje je jedno od prvih načina nazubljenja. Blok se perforira prvo u jednom pravcu (npr. vodoravno), nakon čega se okreće, te se perforira u drugom pravcu. Postupak je prilično neprecizan, te su marke s ovim nazubljenjem različite veličine i kutovi markica su obično nepravilni ili oštećeni.
Obično češljasto nazubljenje. Blok se perforira s tri strane istovremeno i to jednom vodoravno i dva puta okomito. Perforira se red po red. Osobina ovog nazubljenja je da su kutovi poštanskih markica očuvani i pravilnog izgleda.
Blok nazubljenje je nazubljenje u kojem se blok istovremeno perforira. Ne razlikuje se od češljastog nazubljenja, osim po tome, da je za proizvodnju kraći proces izrade. Time se obično ograničava format poštanskih marki, jer se pošte zbog niskih troškova odlučuju za nekoliko formata.
Mješovito nazubljenje je danas vrlo rijetko. Označava nazubljenje koje je na marki okomito i vodoravno različito. Obično nastaje ako se velika serija vodoravno perforira, te se naknadno okomito zupča na drugoj mašini.
Kako bi zadovoljili sve zahtjeve za precizno mjerenje zuba MICHEL trenutno proizvodi dvije varijante ključa za perforaciju. Prvi od dva precizna mjerna uređaja pokriva najčešće dimenzije perforacije od 10 do 15 perforacijskih rupa po 2 cm uključujući sve korake od 1⁄4, 1⁄2 i 3⁄4. Unatoč svoj težnji ka apsolutnoj točnosti, unutar filatelije postoji konsenzus da se rezultati mjerenja zaokružuju gore ili dolje na točnost 1⁄4 zuba. Jasno postavljene na rubu, pojedinačne dimenzije omogućuju jednostavno prilagođavanje poštanskoj marki za pregled i pouzdanu identifikaciju.
Tu je i krug za mjerenje od 360 stupnjeva u sredini za jednostavno određivanje kuta i ravnalo kalibrirano na pola milimetra za određivanje duljine. Kolekcionar to može koristiti i za određivanje otisaka prema kutu nagiba i duljini, uključujući razlike koje često određuju vrijednost maraka s pretiskom.
Drugi ključ za perforaciju, s druge strane, pokriva puno širi raspon od 5 do 17 rupa za perforaciju po 2 cm i prikazuje dimenzije ne kao odvojena polja, već kao shemu gradijenta, što omogućuje vrlo precizno određivanje dimenzije perforacije klizanjem.
Dimenzije zuba koje se nalaze između navedenih dimenzija omogućuju točno određivanje. Dva mjerna uređaja izrađena su od prozirne plastike, koja također omogućuje određivanje pečata na pismima ili poštama.
Nema komentara:
Objavi komentar