Hrvatska pošta - MINERALI I STIJENE (prigodni blok) / Hrašćinski meteorit i Litotamnijski vapnenac

Znanost koja se bavi istraživanjem postanka i klasifikacijom stijena naziva se petrologija, a minerale od kojih su građene stijene istražuje mineralogija. Stijene grade čvrsti dio planeta Zemlje koji se naziva litosfera, a obuhvaća koru i gornji dio omotača te doseže do dubine od 100 kilometara. Ispod litosfere proteže se 2900 kilometara debeli omotač ili plašt, a dalje do središta Zemlje, do dubine 6370 kilometara, nastavlja se jezgra...

Hrašćinski meteorit

Zbirku izvanzemaljske materije (meteorita) Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja čini pedesetak primjeraka s različitih svjetskih lokaliteta, a osobito značenje imaju primjerci pali u Hrvatskoj (Hrašćina, Miljana i Dubrovnik). Među njima posebno mjesto zauzima hrašćinski meteorit, poznat i pod nazivom „Zagrebačko željezo“.

Hrašćinski meteorit je željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. oko 18 sati pao u selu Domovac, nedaleko od Hrašćine u Hrvatskom zagorju...

Litotamnijski vapnenac

Litotamnijski vapnenac ili kraće litavac vapnenačka je sedimentna (taložna) stijena. Taj gromadasti, šupljikav tip vapnenca građen je najvećim dijelom od crvenih algi iz roda Lithothamnium koje su prije petnaestak milijuna godina, tijekom geološkog razdoblja srednjeg miocena, živjele u ondašnjem moru Paratethys. Po tim algama nazvana je ova vrsta vapnenca koji uz njih sadrži i ostatke školjkaša, bodljikaša, mahovnjaka i pridnenih foraminifera. Osim ostataka morskih organizama, litotamnijski vapnenac sadrži i odlomke minerala kremena, kalcita, listiće tinjaca te fragmente stijena koje su se nalazile u obalnom području. Litotamnijski vapnenac nastajao je u plićacima Panonskog mora koje je okruživalo Medvednicu i ostale gore panonske Hrvatske koje su u to doba bile otoci...

(više: posta.hr)

HP MOSTAR Svjetski dan hrane 2020. / World Food Day 2020. - Smokvenjak (Fig cake) i Ćupter (Jelly from boiled grape juice)

Hercegovina je bogata suncem i kamenom, vinovom lozom i smokvom. I u davnim vremenima, kada se živjelo u siromaštvu, goste se dočekivalo raširenih ruku i na trpezu se iznosilo najbolje što se imalo u kući. Domaćice su uspijevale izraditi slastice koje su bile nezaobilazne na božićnoj trpezi, njima su se počastili dragi gosti, a najviše su im se radovala djeca. Među takve, jedinstvene hercegovačke slastice, spadaju ćupter i smokvenjak.

Ćupter se radi od soka bijelog vina (masta, mošta) koji se procijedi i kuha dok ne uzavre. U isto vrijeme se određena količina hladnog mošta izmiješa s brašnom i šećerom, a zatim se lagano dodaje moštu koji se kuha dok se ne zgusne tako da se može lagano razliti u posude. Zatim se ćupter nekoliko dana suši u prozračnoj prostoriji uz obvezu svakodnevnog okretanja dok se potpuno ne osuši. 

Smokvenjak se priprema od mljevenih suhih smokava, sitno nasjeckanih oraha i badema. U smjesu se dodaje rakija, najčešće lozovača, tek toliko da se mogu umijesiti okrugli oblici koji se zatim suše u pećnici. Osim u okrugle oblike smokvenjak se može oblikovati poput salame. 

Zahvaljujući trudu pojedinaca ćupter i smokvenjak nisu zaboravljeni, danas su dostupni na tržištu kao posebni okusi Hercegovine s daškom prošlosti. 

Hrvatska pošta Mostar izdala je 2 prigodne poštanske marke u arku od 8 maraka, žig i omotnicu prvoga dana (FDC).

Herzegovina is rich in sun and stone, vines and figs. Even in ancient times, when people lived in poverty, guests were welcomed with open arms and the best that was in the house was brought to the table. The housewives managed to make sweets that were unavoidable at the Christmas table, they were treated to dear guests, and the children were most happy about them. Among such, unique Herzegovinian desserts, are Jelly from boiled grape juice (Ćupter) and Fig cake (Smokvenjak). 

Jelly from boiled grape juice (Ćupter) is made from the juice of white wine (grape must) which is strained and cooked until it boils. At the same time, a certain amount of cold grape must is mixed with flour and sugar and then lightly added to the grape must which is cooked until it thickens so that it can be easily poured into bowls. Then the jelly from boiled grape juice (Ćupter) is dried for a few days in an airy room with the obligation of daily rotation until it is completely dry. 

Fig cake (Smokvenjak) is prepared from ground dried figs, finely chopped walnuts and almonds. Brandy, usually grape brandy, is added to the mixture just enough to knead round shapes which are then dried in the oven. Except in round shapes, the Fig cake (Smokvenjak) can be shaped like salami. 

Thanks to the efforts of individuals, Jelly from boiled grape juice (Ćupter) and Fig cake (Smokvenjak) are not forgotten, today they are available on the market as special flavours of Herzegovina with a touch of the past. 

Croatian post Mostar has issued 2 commemorative postage stamps in a sheet of 10 stamps, a postmark and first day cover (FDC).

Izvor (source) HP Mostar

HP MOSTAR Etnološko blago 2020. / Ethnological treasure 2020. – Fibula

 Fibula je drevni oblik broša (kopče, spone) koji je služio za pričvršćivanje i spajanje pojedinih dijelova odjeće. U početku se fibulama nazivaju samo starorimski broševi, ali se kasnije taj naziv ustalio za sve antičke i predromaničke broševe. Najčešće su izrađivani od bronce, zatim željeza, srebra i zlata s različitim ukrasima. 

Prve fibule pojavljuju se u brončanom dobu i imaju oblik violinskog gudala, drugi oblik je fibula jako izraženog luka dok je treći osnovni tip iz brončanog doba fibula od spiralno savijene žice. Do širenja uporabe fibule dolazi u željeznom dobu kada se fibule visokog luka ukrašavaju geometrijskim ukrasima. U prvom stoljeću poslije Krista dolazi do razvoja rimskih radionica te se broj različitih tipova fibula povećava. Muške fibule su masivnije i bez većih ukrasa, a ženske su manje veličine i ukrašene te poprimaju obilježje nakita. Iako su imale praktičnu svrhu da učvrste odjeću, po izgledu i ukrasima fibule moglo se zaključiti kojem staležu pripada vlasnik. Prvi primjerci križne fibule, koji spadaju u tipološku grupaciju starokršćanskog karaktera, pojavljuju se u trećem stoljeću. Prestaju se koristiti u srednjem vijeku s pojavom dugmadi. 

Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je redovitu poštansku marku u arku od 9 maraka, žig i omotnicu prvoga dana (FDC).

A fibula is an ancient form of a brooch (buckles, clasps) that was used to fasten and connect individual parts of clothing. Initially, fibulae were called only ancient Roman brooches, but later the name became established for all ancient and pre-Romanesque brooches.They are most often made of bronze, then iron, silver and gold with various ornaments. 

The first fibulae appear in the Bronze Age and have the shape of a violin bow, the second shape is a fibula with a very pronounced bow, while the third basic type from the Bronze Age is a fibula made of spirally bent wire. The use of fibulae spread in the Iron Age, when high-arch fibulae were decorated with geometric ornaments. In the first century AD, Roman workshops developed and the number of different types of fibulae increased. Men's fibulae are more massive and without larger ornaments, while women's fibulae are smaller and decorated and take on the character of jewellery. Although they had a practical purpose to strengthen the clothes, from the appearance and decorations of the fibula it could be deduced to which class the owner belonged. The first specimens of the cruciform fibula, which belong to the typological grouping of the early Christian character, appear in the third century. They ceased to be used in the Middle Ages with the advent of buttons. 

Croatian post Mostar has issued a regular postage stamp in a sheet of 9 stamps, a postmark and first day cover (FDC). 

Izvor (source) HP Mostar

HRVATSKA GLAZBA /Oliver Dragojević/Dino Dvornik/Toma Bebić/

 Dok je u sedamdesetima i osamdesetima Oliver Dragojević bio kultni „dalmatinski pjevač“ s himničkim i antologijskim skladbama poput „Galeba“, „Malinkonije“, „Oprosti mi pape“, „Skalinade“, „Karoce“, „Ništa nova“, „Stine“ i drugih, a dometom kudikamo većim od regionalnih granica, u devedesetima i novom mileniju postao je najveća i najblistavija zvijezda (ne samo) hrvatske scene...

Glazbena ostavština Dine Dvornika (20. kolovoza 1964. – 7. rujna 2008.), baš kao i njegov privatni i estradni život, koji su se trajno prepletali, svjedoče o golemom talentu i eruptivnoj glazbi u kojoj je, bez obzira na razmjere nadahnuća, u osnovi uvijek bio furiozni ritam i strast...

Nažalost, dijelom zbog vlastita nehaja, a dijelom pak plaćajući danak „provincijalnosti“, diskografski opus Tome Bebić je uglavnom slabiji i od vrijednosti samih pjesama i iznimnih koncertnih izvedba. Njegove skladbe bile su mahom „dalmatinske šansone“ s osebujnim posvetama zavičaju, ali prije i poslije svega govorile su o svakodnevnim situacijama i „malim ljudima“, marginalcima s kojima se – kao boem i anarhist – najbolje slagao...

više na Hrvatska pošta

HP Mostar / Europski dan jezika 2020. - European Day of Languages 2020

 Europski dan jezika obilježava se 26. rujna s ciljem vrjednovanja i promicanja svih jezika i kultura te očuvanja bogate baštine europskih jezika, kao i motiviranja ljudi za doživotno učenje većeg broja jezika. Kako bi se proslavila europska jezična raznolikost prvi put je obilježen 2001. godine i to na inicijativu Vijeća Europe i Europske unije. Na Zemlji živi oko 7 milijardi ljudi koji govore između 6.000 i 7.000 različitih jezika. Od toga je samo 3% autohtonih europskih jezika (oko 225).

Latinski jezik (lingua Latina) je jezik latinsko-faliskičkoga ogranka italske grane indoeuropske jezične porodice. Na početku povijesnog razdoblja govorio se u pokrajini Laciju (Latium) po kojoj je i dobio ime. Latinski je jezik klasične rimske književnosti, službeni jezik rimske države, Zapadne crkve, srednjovjekovne latinske književnosti, znanosti, školstva i javne uprave. Sve do 19. stoljeća bio je službeni jezik u nekim europskim zemljama. Danas se smatra važnim svjetskim jezikom koji se koristi u katoličkoj Crkvi, svim granama suvremene znanosti (posebno kao temelj medicine), kulturi i književnosti. Od svih svjetskih jezika latinski je najviše utjecao na druge jezike.

Hrvatska pošta Mostar izdala je prigodnu poštansku marku u arku od 10 maraka, žig i omotnicu prvoga dana (FDC).

European Day of Languages is celebrated on 26 September with the aim of valuing and promoting all languages and cultures and preserving the rich heritage of European languages, as well as motivating people for life-long learning of more languages. In order to celebrate European linguistic diversity, it was first marked in 2001 at the initiative of the Council of Europe and the European Union. There are about 7 billion people living on Earth who speak between 6,000 and 7,000 different languages. Of these, only 3% are indigenous European languages (around 225).

The European Day of Languages is celebrated on September 26 with the aim of evaluation and Latin (lingua Latina) is the language of the Latin-Phallic branch of the Italian branch of the Indo-European language family. At the beginning of the historical period, it was spoken in the province of Lazio (Latium), after which it was named. Latin is the language of classical Roman literature, the official language of the Roman state, the Western Church, Medieval Latin literature, science, education, and public administration. Until the 19th century, it was the official language in some European countries. Today it is considered an important world language used in the Catholic Church, all branches of modern science (especially as the foundation of medicine), culture and literature. Of all the world's languages, Latin has had the greatest influence on other languages.

Croatian Post Mostar issued a commemorative postage stamp in a sheet of 10 stamps, a postmark and first day cover (FDC).  

Izvor (source) HP Mostar

Plitvičkim jezerima filatelistički "Oskar" - najbolja dizajnerska maraka u kategoriji turizma

Plitvička jezera još su jednom očarala. Na prestižnom svjetskom natjecanju najboljih dizajnerskih maraka održanom u Italiji donijele su Hrvatskoj pošti filatelističkog Oscara u kategoriji turizma. 

Čaroban svijet Plitvičkih jezera svjetski je poznata turistička atrakcija. Ulovljen okom iskusnih, nagrađivanih fotografa otkriva i ljepote koje posjetiteljima često promaknu. Marke putuju po cijeloj zemaljskoj kugli i na poseban način povezuju ljude.

-Poštanske marke prenose poruke koje određena država u tom trenutku ocjenjuje važnima. Ta marka nije samo sredstvo plaćanja poštarine, već i promocija države koja ju izdaje, objašnjava Krešimir Domjančić, voditelj Odjela za odnose s javnošću Hrvatske pošte. 

Uigrani foto dvojac Romulić i Stojčić, spremno je čekao da "dozriju" ledeni zimski uvjeti i uputio se na Plitvice. Kako ističe Romulić, riječ je o nepristupačnom terenu, a snimanja traju više dana uz vrlo malo spavanja. Ipak, nikad im nije teško krenuti. 

-U trenutku kad smo shvatili da je došao taj čas, pokupili smo se, odjurili na Plitvice i slikali te predivne motive koje su onako tirkizni. Meni su ti zimski najljepši motivi Plitvičkih jezera, poslije jesenskih, govori Mario Romulić, fotograf. 

Kako kaže Ivo Pervan, on Hrvatsku fotografira već desetljećima. Ističe da je kod pejzaža iznimno važna priprema. Treba odabrati godišnje doba, kao i dio dana koji je najbolji za snimanje. Kada se sve poklopi, dobra fotografija je tu. 

-Ja odlazim u vrijeme kad su ti uvjeti najpovoljniji. Konkretno, kod Plitvica su najbolji uvjeti u jesen jer onda imate jednu rapsodiju boja, dosta vode. Tako se to radi, kaže Ivo Pervan, fotograf. 

Fotografi ističu da već dugo uspješno surađuju s Hrvatskom poštom. Jednako tako, ovo im nisu prve zajedničke nagrade, ali posebno su važne u ovom trenutku, na jubilarnom, 50. natjecanju.

HRT

Hrvatska pošta - Tradicijska mediteranska gastronomija... / Traditional mediterranean gastronomy...

Rapska torta nije samo slastica od biranih otočnih namirnica – sunca, badema, mirisnih limuna i likera od višnje maraške. Ona kazuje priču o povijesti otoka i grada u kojem svaka kamena kuća pamti desetke generacija... (više: posta.hr)

The Rab Cake is so much more than a dessert made of meticulously chosen local ingredients: almonds, aromatic lemons, and tart cherry liqueur, with a touch of the sun. It tells the history of the town and the island, where every stone house remembers dozens of generations... (more: posta.hr)

HP Mostar / Arhitektura 2020. - Vila Fessler i Gimnazija Mostar / Architecture 2020 - Villa Fesler and Gymnasium Mostar

Dolaskom austro-ugarske uprave u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine Mostar doživljava urbanistički razvoj. Pojavljuju se prvi profesionalni graditelji koji sa sobom donose znanje iz razvijenih europskih gradova. Stvaraju novu urbanu strukturu i čine Mostar gradom koji ne zaostaje za ostalim srednjoeuropskim gradovima na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

1897. sagrađen je Rondo, danas Trg hrvatskih velikana, prometno središte grada iz kojega se nastavlja 6 ulica koje se kao zrake šire iz kružne površine trga. U jednoj od njih, nazvanoj Štefanijino šetalište(Stephanie Alee), iste godine građevinski poduzetnik Eduard Fessler izgradio je vilu u neobaroknom stilu. Ova jednokatna vila bogata je dekorativnim elementima, a njena dopadljiva arhitektonska cjelina odlično se uklopila u tada novouređeni trg. Danas se u njoj nalazi sjedište Rektorata Sveučilišta u Mostaru.

U istoj ulici izgrađena je i zgrada današnje Gimnazije Mostar koja se smatra najreprezentativnijom javnom građevinom sagrađenom u Mostaru tijekom austrougarske uprave. U tlocrtnoj osnovi zgrada je trodijelne kompozicije, a izgrađena je uz poštivanje svih tadašnjih europskih standarda u gradnji. Posebno je upečatljiva slikovita dekoracija pročelja u neomaurskom stilu. Gimnazija je građena od 1897. do 1902. prema projektu arhitekta Franza Blažeka.

Hrvatska pošta Mostar izdala je dvije prigodne poštanske marke u arku od 8 maraka, žig i omotnicu prvoga dana (FDC).

EUROPE 2020. Former postal routes / Andorra (Spain)

The mountainous orography of the Principality of Andorra has always played a role in external communication. It is an inconvenience made no easier by the harsh winter climate, which can occasionally make communication with the region impossible, and the scattered, isolated homes of its population.

However, its natural features actually provided a means of communication, as the Valira river connects Andorra la Vella with La Seu d’Urgell. On-foot couriers used to travel along this first route with the correspondence on the back of their mules in order to maintain communication between the two towns.

In 1730, La Seu opened its own post office to handle the post  coming into and from Andorra.

As there was no official delivery service, the recipients themselves had to collect their post after receiving word from person responsible in the Consell General (General Council of Andorra)...

Izvor (source) https://www.correos.es

Summer Olympics in Tokyo 2020. - Liechtenstein stamps that are quite rare in your hands

"Due to the corona crisis, the Summer Olympics, which would have been held in Tokyo from 24 July to 9 August 2020, have been postponed for one year and will now take place from 23 July to 8 August 2021 under the title "Tokyo 2020" – something that has never happened before in the long history of the Olympic Games. Since this decision was taken only after all our products had gone to press, we are unfortunately no longer able to stop issuing stamps for the 2020 Summer Olympics. This means that the stamps will nevertheless be issued on 2 June 2020 as announced.

  

For this reason, you will be holding stamps that are quite rare in your hands on 2 June 2020. Stamps in your collection with the date on which the Olympic Games never took place will always remind you later of the memorable year 2020, when a worldwide pandemic went down in history."

Izvor (source) https://www.philatelie.li